Istraživanja pokazuju da žene koje su umjereno fizičke aktivne, za razliku od žena koje stalno sjede imaju:
- općenito nižu stopu malignih oboljenja i bolje djelovanje imunološkog sustava,
- smanjen rizik nastanka raka dojke,
- dulji očekivani životni vijek,
- manje depresija i tjeskobe, te bolje mentalne sposobnosti,
- više relaksacije, više uvjerljivosti, više spontanosti i entuzijazma, bolji odnos prema sebi samoj i bolje prihvaćanje sebe same,
- jače kosti, pojačanu gustoću kostiju, povećanu koštanu masu i povećanu sposobnost kosti da podnese mehaničke stresove,
- više odmarajućeg spavanja,
- veće samopoštovanje.
Vježbanje povećava opskrbu stanica kisikom, pa raste i mogućnost oslobađanja slobodnih radikala. Zbog sprječavanja neželjenih učinaka slobodnih radikala / prooksidativni učinak, preporučuje se kombinirati vježbanje s uzimanjem dovoljnih količina antioksidanasa, bilo kao sastavni dio prehrane ili kao dodatak prehrani.
Kombinirane s tjelesnom aktivnošću, vježbe disanja povećavaju djelovanje limfatičnog pročišćavanja. Disanje je pri tome potrebno uskladiti s pokretima ruku i nogu. Preporuka je pokretati ruke i noge svaki put kod udisanja, udisanje kroz nos i izdisanje na usta ili nos.

Uloga hiperperstaltike i distocije uterusa, nepravilnih i neregularnih kontrakcija maternice za vrijeme menstruacije u nastanku endometrioze, nametnula je pitanje je li endometrioza ipak posljedica stresa u okviru nerazriješenog unutarnjeg konflikta u odnosu na značenje menstruacije i uloge spolova.
Psihosomatsko istraživanje provedeno na Sveučilištu u Kielu, pri usporedbi 30 pacijentica s endometriozom i 20 ispitanica iz kontrolne skupine, pokazalo je veću učestalost konflikta s roditeljima, smanjeno zanimanje očeva za kćeri i problematični odnos prema seksualnosti u obitelji pacijentica s endometriozom, što sveukupno može tvoriti temelj osjećaja nesigurnosti u smislu spolnog identiteta i uloge spolova, kao i ambivalentnog stava prema menstruaciji. Nesvjesno odbijanje ženske prirode i neprihvaćanje menstruacije kao temeljne razlike među spolovima, osnov je unutarnjeg konflikta koji time nastaje čije posljedice mogu biti bolne mjesečnice, te nepravilne i neregularne kontrakcije maternice s retrogradnom menstruacijom i transportom bazalnih dijelova endometrija u trbušnu šupljinu.
Prospektivno istraživanje provedeno u Brazilu, koje je obuhvaćalo 100 pacijentica liječenih od endometrioze nalazi depresiju kao vrlo čestu prateću pojavu endometrioze. U skupini pacijentica s endometriozom praćenom kroničnom zdjeličnom boli depresija je dijagnosticirana kod 86% ispitanica.
Osim depresije, kod ovih pacijentica značajno češće su se javljali osjećaj zabrinutosti, nezadovoljstva i žalosti. Depresija je bila prisutna i kod 36% ispitanica s endometriozom bez kronične zdjelične boli, a u ovoj skupini pacijentica dominantni osjećaj bio je osjećaj zakazivanja. Mali broj psihosomatskih istraživanja pokazao je kako pacijentice s endometriozom posjeduju visoki autoagresivni potencijal. Neki autori smatraju, kako ove pacijentice pounutruju svoje ozbiljne i bolne probleme.
Jedan od psihoanalitičara Jungove škole Erich Neumann, endometriozu naziva prinošenjem žrtve u krvi božice. Endometrioza jajnika - krvave ciste jajnika, što ona u biti jeste, predstavljaju pri tome onu žrtvu koju žena polaže na oltar svoje slike u vanjskom svijetu.









