Koliko dugo žena treba čekati prije nego što ponovno zatrudni?
Koliko dugo žena treba čekati prije nego ponovno zatrudni? Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), preporučljivo je čekati najmanje 24 mjeseca između poroda i nove trudnoće. Ali studija objavljena u veljači ove godine u časopisu The Lancet Regional Health — Americas, koristeći podatke iz više od 4,7 milijuna živorođene djece u Brazilu, sugerira da bi ovu preporuku trebalo individualizirati, uzimajući u obzir faktore kao što je opstetrička povijest majke.
Istraživači iz Brazila i Ujedinjenog Kraljevstva koristili su kohortu rođenih iz Centra za integraciju podataka i znanja za zdravlje, koji kombinira podatke iz Informacijskog sustava Ministarstva zdravstva o živorođenima (SINASC) i iz kohorte od 100 milijuna Brazilaca. Ukupno su analizom obuhvaćene informacije o 3.804.152 žene i 4.788.279 poroda. Sve sudionice imale su najmanje dva uzastopna živorođena djeteta. Većina međutrudničkih razmaka, odnosno razlika između prethodnog poroda i kasnijeg začeća, kretala se od 23 do 58 mjeseci (39,1%). Ekstremni intervali od < 6 mjeseci i > 120 mjeseci javili su se u 5,6% odnosno 1,6% slučajeva. Što se tiče štetnih ishoda, istraživanje je pokazalo da su, u općoj populaciji, bebe male za gestacijsku dob (SGA) primijećene u 8,4% naknadnih poroda, dok se mala porođajna težina (LBW) pojavila u 5,9%, a prijevremeni porod u 7,5%. %
Interval između trudnoća i SGA rizik
Autori su primijetili da se rizik od naknadnih štetnih ishoda povećava s ekstremnim intervalima među trudnoćama, pri čemu je SGA jedina iznimka. U ovom slučaju, žene koje su imale razmak između prethodnog poroda i sljedećeg začeća > 120 mjeseci imale su manji rizik za SGA. Prema João Guilhermeu Teddeu, studentu medicine na UFGD-u i prvom autoru studije, slični obrasci (iznimno dugi intervali među trudnoćama povezani s nižim rizikom za naknadni SGA) opisani su u literaturi. U intervjuu za Medscape objasnio je neke hipoteze koje bi mogle objasniti ovaj fenomen.
Prema istraživaču, ovo otkriće može odražavati poseban profil rizika majki koje jako dugo čekaju da ponovno zatrudne. "Ova skupina, sastavljena od starijih žena, vjerojatno ima veću prevalenciju zdravstvenih problema, poput dijabetesa i pretilosti, koji su poznati čimbenici rizika za rađanje beba velikih za gestacijsku dob (LGA)," rekao je. Također je naglasio da je studija pokazala da se rizik za LGA povećava kako je rastao interval između trudnoća.
Još jedna hipoteza koju je predložio autor je moguća pojava događaja između trudnoća, kao što su pobačaji ili mrtvorođenče. Prema njemu, žene koje su doživjele ove događaje između dvije uzastopne trudnoće mogu imati lažno povećane intervale među trudnoćama budući da se spontani pobačaji i mrtvorođenčad (koja se smatraju začećima) ne ubrajaju u SINASC. "Dakle, niža pojava SGA u skupini s vrlo dugim intervalima može odražavati natjecanje između mrtvorođenih ili pobačaja i živih SGA", rekao je.
Prethodni i naknadni neželjeni događaji
Istraživanje je također pokazalo da su rizici za kasniju SGA, LBW i prijevremeni porod veći kod žena s poviješću štetnih događaja u prethodnim trudnoćama. Nadalje, autori su primijetili da se čini da prijašnji nepovoljni ishodi "imaju značajniji utjecaj na ishod trenutne trudnoće nego interval među trudnoćama".
"Otkrili smo da je za žene s istim intervalom među trudnoćama (recimo < 6 mjeseci), ali s različitom opstetričkom poviješću (nula prethodnih događaja u odnosu na jedan događaj), apsolutni rizik za naknadne štetne ishode porastao mnogo više nego kada promijenimo samo trajanje intervala u
skupini s istim brojem prethodnih nuspojava", rekao je Tedde. Rekao je da još uvijek nema uvjerljivog objašnjenja za ovu činjenicu budući da je uzročno-posljedična veza između intervala među trudnoćama i perinatalnih događaja nejasna. Međutim, opstetrička literatura općenito pokazuje da je prethodna pojava štetnog događaja jedan od glavnih čimbenika rizika za neželjeni događaj. Ovaj bi učinak mogao biti povezan sa životnim uvjetima i majčinim navikama, genetikom i epigenetikom, između ostalog.
Istraživač je primijetio da je ova studija jedna od najvećih u smislu uzorkovanja za istraživanje kako opstetrička povijest majke može modulirati učinak intervala među trudnoćama na rizik od neželjenih ishoda u sljedećim trudnoćama. Nalazi ovog istraživanja naglašavaju važnost individualiziranja preporuka u vezi s intervalima među trudnoćama, uzimajući u obzir čimbenike kao što je opstetrička povijest majke. No, autor upozorava da je još prerano isticati "najbolji" interval svake situacije.
"Potrebno nam je više studija koje reproduciraju naše nalaze i proširuju analizirane ishode kako bi također uključile one od interesa za majke, kao što je smrtnost majki", zaključio je.
How Long Should a Woman Wait Before Becoming Pregnant Again? - Medscape - April 19, 2024.
dr. Vesna Harni
