Oštećenja jajovoda

Oštećenja jajovoda i njihova neprohodnost najčešće su posljedica ranijih upala koje izazivaju spolno prenosivi mikroorganizmi (klamidija, gonokok, mikoplazme), ali može nastati i kao posljedica nekih drugih bolesti - primjerice tuberkuloze, gnojne upale slijepog crijeva ili endometrioze. 

Učestalost oštećenja, odnosno mehaničke opstrukcije jajovoda je u proteklih dvadesetak godina smanjena za gotovo 15%, i u ukupnoj neplodnosti čini oko 25%. Razlozi ovog smanjenja leže svakako u povećanoj edukaciji mladih o spolno prenosivim bolestima i raširenoj uporabi kondoma, ali i mogućnosti korištenja mikrokiruških tehnika u liječenju oštećenih jajovoda, kao i ranog liječenja zdjelične upalne bolesti. Mehanička oštećenja jajovoda koja nastaju usljed njihove upale obuhvaćaju cijeli spektar različitih mogućnosti oštećenja. Jajovodi mogu biti oštećeni cijelom duljinom, ili samo na početku ili kraju, ili su pak oštećene fine trepetljike koje prihvaćaju ovuliranu jajnu stanicu.

Prohodnost jajovoda

U provjeri prohodnosti jajovoda koriste se kontrastne metode: ultrazvučna tehnika - histerosalpingosonografija (HSSG) ili jednostavno kontrastni ultrazvuk i rendgenska tehnika – histerosalpingografija (HSG). U oba slučaja kontrastno sredstvo ubrizgava se u maternicu i jajovode, a prohodnost jajovoda se ispituje rendgenskim slikanjem ili ultrazvučnim putem. Ultrazvučni prikaz jajovoda moguć je zahvaljujući doplerskom praćenju protoka kotnrastne tekućine kroz jajovoda i prepozavnjau izlijevanja tekućine u malu zdjelicu. Najveća prodnost ultrazvučne tehnike ispitivanja prohodnosti jajovoda je u 'preskakanju' zračenja, a nedostatak je nemogućnost istodobnog prikaza i analize prohodnosti oba jajovoda, pa samim time i pouzdanog prepoznavanja odakle potiče sakupljena tekućina u zdjelici. Pored toga, ultrazvuk se može sa sigurnošću detektirati stupanj oštećenja jajovoda nakon preboljele upale. 

Prije ispitivanja prohodnosti jajovoda potrebno je učiniti briseve vrata maternice, kako bi se izbjegla propagacija i širenje infekcije iz područja cerviksa u unutrašnjost male zdjelice.Izravan uvid u patološke promjene omogućuju histeroskopija i  laparoskopija, koje su metode izbora u procjeni organskih uzroka neplodnosti jedne pacijentice.

Kod laparoskopije se optičkim instrumentom ulazi u trbušnu šupljinu i izravno promatra izgled, položaj i prohodnost jajovoda, uz istodobnu mogućnost proširenja dijagnostičke u terapijsku metodu, ovo je naime najčešći put mikrokirurške intervencije. 

Laparoskopija pruža mogućnost pregleda cijelog trbušnog prostora, jajovoda, jajnika i spoljnje maternice, uzimanja brisa jajovoda za isključivanje bakteriološke infekcije ili infekcije klamidijom, kao i točnije provjere prohodnosti jajovoda. Ovim ispitivanjem, koje se obavlja pod anestezijomi, može se u jednom terminu isključiti ili pak potvrditi čitav niz mogućih uzroka neplodnosti, a često i istovremeno liječiti (npr. miomi, endometrioza, začepljenja jajovoda i patološke promjene na jajnicima). Kako bi se ovom prilikom utvrdilo stanje šupljine maternice, dijagnostička laparoskopija se obično kombinira s histeroskopijom,  optičkim pregledom maternične šupljine.

Rentgensko snimanje jajovoda (histerosalpingografija)

Nakon isključivanja svih funkcionalnih poremećaja, prohodnost jajovoda može se provjeriti pomoću rentgenskog snimanja jajovoda. Kod ovog ispitivanja se kontrastno sredstvo ubrizgava u maternicu putem posebnog instrumenta koji se intravaginalno postavi tako da se kontrast otpušta u cervikalni kanal / kanal vrata maternice. Serijskim rendgenskim slikama dokumentira se tijek kontrastnog sredstva kroz materničnu šupljinu i oba jajovoda u trbušnu šupljinu. To se ispitivanje obično provodi po završetku menstrualnog krvarenja, svakako prije ovulacije.

Kontrastni ultrazvuk / Histero-salpingo-sonografija / HyCoSy

Kontrastni ultrazvuk je ultrazvučni pregled pri kojem se vrlo tankim kateterom inseriranim u materničnu šupljinu, tijekom ultrazvučnog pregleda ubrizgava kontrastna otopina (fiziološka otopina kao negativno kontrastno sredstvo). Na taj način omogućuju bolju preglednost maternične sluznice i priležećih struktura. Nakon postavljanja malog katetera unutar endometrijskog kanala i ubrizgavanja 5-30 ml sterilne fiziološke otopine koja proširi unutrašnjost maternice, prikazuju se sve nepravilnosti unutar maternične šupljine i kanala vrata maternice.

Tijekom ovog postupka dolazi do razdvajanja stijenki maternice i širenja maternične šupljine, što poboljšava vizualizaciju intrakavitarnih lezija / lezija unutar maternice, kao što su polipi, miomi i druge patološke izrasline, koje nastaju unutar maternične šupljine i često nisu dostupni točnoj procjeni uporabom običnog ultrazvuka. 

Kombinacija trodimenzionalnog ultrazvuka, instilacije fiziološke otopine i tehnoloških inovacija, 5D kontrastna sonohisterografija (5D SIS) poboljšava dijagnostičku točnost konvencionalne infuzijske sonohisterografije nadilazeći ograničenja svake od pojedinačnih metoda, pri čemu je najveća prednost mogućnost vizualizacije plošnog izgleda i određivanje točne lokalizacije intrauterine lezije primjenom fiziološke otopine kao negativnog kontrastnog sredstva koje stvara ultrazvučnu sliku anehogenog sloja koji razdvaja listove endometrija, dok se lezija prikazuje u obliku trodimenzionalne praznine u kontrastu.

Kontrastni ultrazvuk obojenim doplerom i 3D ultrazvukom / Hy-Co-Sy -  hysterosalpingo-contrast-sonography  sigurna je i učinkovita dijagnostička metoda u procjeni prohodnih jajovoda i od presudnog značenja u obradi neplodnih pacijentica. Provodi se u prvom dijelu menstrualnog ciklusa nakon potpunog prestanka menstrualnog krvarenja. Nakon pripreme pacijentice, u kanal vrata maternice se uvodi kateter i ubrizgava kontrast, a potom se prikazuju maternična šupljina, strukture unutar nje, eventualne anomalije maternice i prohodnost jajovoda. Kontraindikacije su trudnoća, krvarenje, akutna zdjelična upala i adneksalni tumor.

Liječenje

Neprohodni jajovodi mehanički su uzrok nepodnosti jer je oštećeno mjesto susreta spermija i jajne stanice, odnosno mjesto oplodnje – jajovod. U tom slučaju je posljedica neplodnost kada ne dolazi do začeća ili dolazi do začeća ali oplođena jajna stanica neće stići do maternice već će se ugnijezditi na oštećenom mjestu, pa nastaje izvanmaternična ili ektopična trudnoća. Jajovod se ne može propuhati ako je nepovratno oštećen.

Neprohodnost jajovoda liječi se na dva načina, mikrokiruškim zahvatom ili metodama umjetne oplodnje. Mikrokirurški zahvat kojim se uklanjaju priraslice, ponovno uspostavlja prohodnost jajovoda ili njegova rekanalizacija ili se napravi neostoma, obavlja se finim sitnim instrumentima pod mikroskopom ili laparoskopskim putem. Stopa uspješnost i ostvarenje trudnoće nakon mikrokiruškog zahvata je između 30-40%.

Zahvat se preferira kod mlađih osoba i jednostavnijih oštećenja jajovoda, a uspješna operacija predstavlja trajno rješenje problema oštećenih jajovoda. Prohodni jajovodi preduvjet su za inseminaciju. Ukoliko mikrokirurški zahvat nije moguće nego je neprohodnost jednog ili oba jajovoda trajna, još uvijek ostaje mogućnost ostvarenja trudnoće putem izvantjelesne oplodnje.

dr.Vesna Harni