Abnormalni kolposkopski nalazi
Abnormalni kolposkopski nalazi uključuju promjene koje mogu upućivati na intraepitelne lezije vrata maternice različitog stupnja. Najvažnije među njima su acetobijeli epitel, mozaik i punktacije, ali i nespecifični nalazi poput leukoplakije, prave erozije i jod-negativnog epitela, koji također zahtijevaju opreznu procjenu.
Kliničko značenje abnormalnih nalaza
Najveće promjene u suvremenoj kolposkopskoj klasifikaciji odnose se upravo na skupinu abnormalnih nalaza. U nju se ubrajaju klasične kolposkopske slike poput acetobijelog epitela, mozaika i punktacija, ali i nespecifični nalazi kao što su leukoplakija, prava erozija i jod-negativni epitel.
Važnost kolposkopije nije samo u prepoznavanju izgleda lezije, nego i u procjeni njezine težine, opsega i vjerojatnosti da odgovara intraepitelnoj leziji višeg stupnja.
Na čemu se temelji procjena lezije
Kolposkopska procjena ne temelji se samo na prepoznavanju slike, nego i na analizi nekoliko važnih obilježja:
- brzine i intenziteta acetobijeljenja nakon octene kiseline,
- oštrine i ograničenosti rubova lezije,
- pravilnosti ili grubosti mozaika i punktacija,
- izdizanja lezije u odnosu na okolni epitel.
Patognomonični znakovi povećane sumnje
Neki kolposkopski znakovi imaju posebno značenje jer povećavaju sumnju na leziju višeg stupnja. Među njima su izrazito vidljivi otvori cervikalnih kripti, unutarnje razgraničenje lezije, izdignuti rubovi nalik grebenu i neravna, „ledirana” cervikalna površina.
Takvi nalazi ne postavljaju sami po sebi konačnu dijagnozu, ali zahtijevaju ozbiljnu interpretaciju i često histološku potvrdu.
Glavne vrste abnormalnih kolposkopskih promjena
Acetobijeli epitel
Acetobijeli epitel nastaje kada se nakon premazivanja vrata maternice octenom kiselinom određeno područje jasno zabijeli. Takva reakcija povezana je s povećanom gustoćom staničnih jezgara i bjelančevina u površinskom sloju epitela, dok Schillerova proba najčešće ostaje negativna jer takvo tkivo ne sadržava dovoljno glikogena.
Acetobijeljenje se može vidjeti i u nezreloj metaplaziji, ali što je reakcija brža, intenzivnija i dugotrajnija, to je veća sumnja na leziju višeg stupnja.
Mozaik
Mozaik je kolposkopska slika svjetlijih poligonalnih polja odvojenih crvenkastom vaskularnom mrežom. Nastaje zbog odnosa atipičnog epitela i stromalnih papila s krvnim žilama te može biti fin ili grub, ovisno o težini promjene.
Punktacije
Punktacije se vide kao sitne crvene točkice na površini epitela i predstavljaju projekciju vaskulariziranih stromalnih papila prema površini. Njihovo značenje ovisi o pravilnosti, gustoći i drugim popratnim kolposkopskim obilježjima.
Nespecifični abnormalni nalazi
Nespecifični kolposkopski nalazi ne mogu se odmah pouzdano svrstati ni u blage ni u teže promjene. Upravo zato traže osobit oprez u interpretaciji.
Leukoplakija
Leukoplakija označuje bijelu mrlju na cerviksu, vagini ili vulvi nastalu zbog površinskog orožnjavanja epitela koji inače ne orožnjava. Takav epitel ne boji se tamnosmeđe nakon Lugolove otopine. Nalaz je nespecifičan jer može odgovarati benignim promjenama, ali i lezijama visokog stupnja.
Prava erozija
Prava erozija predstavlja područje ogoljelog epitela. Može nastati zbog upale, iritacije ili ozljede, ali može biti i znak povećane osjetljivosti i ranjivosti epitela, zbog čega traži pažljivu procjenu.
Jod-negativni epitel
Jod-negativna područja ostaju svjetlija ili žućkasta nakon Lugolove otopine. Takav nalaz može odgovarati atrofiji, nezreloj metaplaziji ili abnormalnom epitelu, pa se uvijek procjenjuje zajedno s ostalim kolposkopskim znakovima.
G1 i G2 kolposkopske lezije
Na temelju dinamike reakcije i općeg dojma lezije razlikuju se promjene slabijeg i jačeg stupnja.
G1 promjene
Nježno i sporije acetobijeljenje, fin mozaik, fine punktacije, geografski ili nejasni rubovi te bez izraženog izdizanja površine.
G2 promjene
Brzo i intenzivno acetobijeljenje, grubi mozaik, grube punktacije, jasne granice, ridge sign, inner border sign i prominentni otvori žlijezda.
Kliničko značenje G1
Kada se G1 nalaz slaže s citološkim nalazom i promjena je dostupna praćenju, često nije potrebna neposredna biopsija.
Kliničko značenje G2
G2 promjene nose veći rizik za HSIL i prekancerozu te najčešće zahtijevaju histološku potvrdu biopsijom.
Kada biopsija nije potrebna, a kada jest
Biopsija najčešće nije nužna samo ako kolposkopski nalaz odgovara G1 promjenama i ako PAPA test ne pobuđuje sumnju na leziju višeg stupnja.
Biopsija je potrebna kada je prisutna G2 lezija, kada postoji neslaganje kolposkopije i PAPA testa, kada se sumnja na endocervikalnu komponentu promjene ili kada kolposkopija nije pouzdano isključila HSIL ili prekancerozu.
Biopsija vrata maternice
Kolposkopija, kao i svaka dijagnostička metoda, ima svoja ograničenja. Kada je potrebno potvrditi prirodu lezije i procijeniti njezinu histološku arhitekturu, uzima se ciljani uzorak tkiva iz područja najizraženije promjene i šalje na patohistološku analizu.
Biopsija može biti incizijska, kada se uzima reprezentativan dio tkiva, ili ekscizijska, kada se uklanja cijela promjena i postupak ima i dijagnostičku i terapijsku vrijednost.
Uzorak se može uzeti kliještima, električnom omčicom ili konusnom biopsijom. Nakon toga se po potrebi radi i endocervikalna kiretaža ili ekskohleacija kako bi se procijenilo postoji li promjena u kanalu vrata maternice.
Povezane teme
Za bolje razumijevanje kolposkopskih promjena pogledajte i ostale teme iz iste dijagnostičke cjeline.
Kolposkopija
Osnovne informacije o kolposkopiji, indikacijama, tijeku pregleda i značenju nalaza.
G1 kolposkopija
Blaže kolposkopske promjene koje se često mogu pratiti ako su u skladu s citološkim nalazom.
G2 kolposkopija
Izraženije promjene vrata maternice koje češće zahtijevaju biopsiju i histološku potvrdu.
PAPA test
Citološki nalaz koji se tumači zajedno s kolposkopijom u procjeni cervikalnih abnormalnosti.
Kada abnormalan nalaz traži dodatnu obradu
Ako kolposkopski nalaz pokazuje sumnjive promjene ili nije u skladu s PAPA testom, pravodobna biopsija i stručna procjena važni su za točnu dijagnozu i odabir odgovarajućeg liječenja.
Napomena: Sadržaj na ovoj stranici služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Abnormalni kolposkopski nalaz uvijek se procjenjuje zajedno s citološkim nalazom, kliničkom slikom i po potrebi histološkom analizom.
