Ginekologija / pregled
Abnormalni kolposkopski nalazi
Abnormalni kolposkopski nalazi uključuju promjene koje mogu upućivati na intraepitelne lezije vrata maternice različitog stupnja. Najvažnije među njima su acetobijeli epitel, mozaik i punktacije, ali i nespecifični nalazi poput leukoplakije, prave erozije i jod-negativnog epitela, koji također zahtijevaju opreznu procjenu.
Kliničko značenje abnormalnih nalaza
Najveće promjene u suvremenoj kolposkopskoj klasifikaciji odnose se upravo na skupinu abnormalnih nalaza. U nju se ubrajaju klasične kolposkopske slike poput acetobijelog epitela, mozaika i punktacija, ali i nespecifični nalazi kao što su leukoplakija, prava erozija i jod-negativni epitel.
Vrijednost kolposkopije nije samo u prepoznavanju izgleda lezije, nego i u procjeni njezine težine, opsega, granica i vjerojatnosti da odgovara intraepitelnoj leziji višeg stupnja. Upravo zato abnormalan nalaz uvijek treba tumačiti u širem kliničkom kontekstu.
Na čemu se temelji procjena lezije
Kolposkopska procjena ne temelji se samo na prepoznavanju slike, nego i na analizi nekoliko važnih obilježja:
- brzine i intenziteta acetobijeljenja nakon octene kiseline,
- oštrine i ograničenosti rubova lezije,
- pravilnosti ili grubosti mozaika i punktacija,
- izdizanja lezije u odnosu na okolni epitel.
Znakovi koji povećavaju sumnju
Neki kolposkopski znakovi imaju posebno značenje jer povećavaju sumnju na leziju višeg stupnja. Među njima su izrazito vidljivi otvori cervikalnih kripti, unutarnje razgraničenje lezije, izdignuti rubovi nalik grebenu i neravna, takozvana ledirana površina cerviksa.
Takvi nalazi sami po sebi ne postavljaju konačnu dijagnozu, ali zahtijevaju ozbiljnu interpretaciju i često histološku potvrdu.
Glavne vrste abnormalnih kolposkopskih promjena
Acetobijeli epitel
Acetobijeli epitel nastaje kada se nakon premazivanja vrata maternice octenom kiselinom određeno područje jasno zabijeli. Takva reakcija povezana je s povećanom gustoćom staničnih jezgara i bjelančevina u površinskom sloju epitela, dok Schillerova proba najčešće ostaje negativna jer takvo tkivo ne sadržava dovoljno glikogena.
Acetobijeljenje se može vidjeti i u nezreloj metaplaziji, ali što je reakcija brža, intenzivnija i dugotrajnija, to je veća sumnja na leziju višeg stupnja.
Mozaik
Mozaik je kolposkopska slika svjetlijih poligonalnih polja odvojenih crvenkastom vaskularnom mrežom. Nastaje zbog odnosa abnormalnog epitela i stromalnih papila s krvnim žilama te može biti fin ili grub, ovisno o težini promjene.
Fini mozaik češće se viđa u promjenama nižeg stupnja, dok grubi mozaik povećava sumnju na HSIL i zahtijeva oprezniju procjenu.
Punktacije
Punktacije se vide kao sitne crvene točkice na površini epitela i predstavljaju projekciju vaskulariziranih stromalnih papila prema površini. Njihovo značenje ovisi o pravilnosti, gustoći i drugim popratnim kolposkopskim obilježjima.
Fine punktacije mogu pratiti blaže promjene, dok grube i nepravilne punktacije pojačavaju sumnju na leziju višeg stupnja.
Nespecifični abnormalni nalazi
Nespecifični kolposkopski nalazi ne mogu se odmah pouzdano svrstati ni u blage ni u teže promjene. Upravo zato traže osobit oprez u interpretaciji i uvijek se procjenjuju zajedno s ostalim nalazima.
Leukoplakija
Leukoplakija označuje bijelu mrlju na cerviksu, vagini ili vulvi nastalu zbog površinskog orožnjavanja epitela koji inače ne orožnjava. Takav epitel ne boji se tamnosmeđe nakon Lugolove otopine. Nalaz je nespecifičan jer može odgovarati benignim promjenama, ali i lezijama visokog stupnja.
Prava erozija
Prava erozija predstavlja područje ogoljelog epitela. Može nastati zbog upale, iritacije ili ozljede, ali može biti i znak povećane osjetljivosti i ranjivosti epitela, zbog čega traži pažljivu procjenu.
Jod-negativni epitel
Jod-negativna područja ostaju svjetlija ili žućkasta nakon Lugolove otopine. Takav nalaz može odgovarati atrofiji, nezreloj metaplaziji ili abnormalnom epitelu, pa se uvijek tumači zajedno s ostalim kolposkopskim znakovima.
G1 i G2 kolposkopske lezije
Na temelju dinamike reakcije i općeg dojma lezije razlikuju se promjene slabijeg i jačeg stupnja. Takva podjela pomaže u procjeni rizika i planiranju daljnjeg postupka.
G1 promjene
Nježno i sporije acetobijeljenje, fin mozaik, fine punktacije, geografski ili nejasni rubovi te bez izraženog izdizanja površine.
G2 promjene
Brzo i intenzivno acetobijeljenje, grubi mozaik, grube punktacije, jasne granice, ridge sign, inner border sign i prominentni otvori žlijezda.
Kliničko značenje G1
Kada se G1 nalaz slaže s citološkim nalazom i promjena je dostupna praćenju, često nije potrebna neposredna biopsija, nego kontrola prema preporučenom planu.
Kliničko značenje G2
G2 promjene nose veći rizik za HSIL i prekancerozu te najčešće zahtijevaju histološku potvrdu biopsijom.
Kada biopsija nije potrebna, a kada jest
Biopsija najčešće nije nužna samo ako kolposkopski nalaz odgovara G1 promjenama i ako citološki nalaz ne pobuđuje sumnju na leziju višeg stupnja.
Biopsija je potrebna kada je prisutna G2 lezija, kada postoji neslaganje kolposkopije i PAPA testa, kada se sumnja na endocervikalnu komponentu promjene ili kada kolposkopija nije pouzdano isključila HSIL ili prekancerozu.
Biopsija vrata maternice
Kolposkopija, kao i svaka dijagnostička metoda, ima svoja ograničenja. Kada je potrebno potvrditi prirodu lezije i procijeniti njezinu histološku arhitekturu, uzima se ciljani uzorak tkiva iz područja najizraženije promjene i šalje na patohistološku analizu.
Biopsija može biti incizijska, kada se uzima reprezentativan dio tkiva, ili ekscizijska, kada se uklanja cijela promjena i postupak ima i dijagnostičku i terapijsku vrijednost.
Uzorak se može uzeti kliještima, električnom omčicom ili konusnom biopsijom. Nakon toga se po potrebi radi i endocervikalna kiretaža ili ekskohleacija kako bi se procijenilo postoji li promjena u kanalu vrata maternice.
Povezane teme
Za bolje razumijevanje abnormalnih kolposkopskih nalaza i donošenje kliničkih odluka korisno je povezati ih s klasifikacijom promjena, biopsijom i terapijskim pristupima koji proizlaze iz kolposkopske procjene.
Kolposkopija
Osnovni pregled vrata maternice koji omogućuje prepoznavanje, opis i klasifikaciju sumnjivih epitelnih promjena.
Normalni kolposkopski nalazi
Uredne i fiziološke slike cerviksa koje treba pouzdano razlikovati od abnormalnih promjena.
G1 kolposkopija
Blaže promjene niskog stupnja koje se najčešće prate uz korelaciju s citološkim i HPV nalazom.
G2 kolposkopija
Promjene visokog stupnja koje zahtijevaju histološku verifikaciju i planiranje daljnjeg liječenja.
Biopsija
Ciljana biopsija potvrđuje prirodu sumnjive promjene i važan je korak kada kolposkopski nalaz traži histološku verifikaciju.
ColpoScan – kolposkopski navođena laserska mikrokirurgija
Napredni terapijski pristup koji se nadovezuje na preciznu kolposkopsku procjenu kada promjenu treba ciljano ukloniti.
Kada abnormalan nalaz traži dodatnu obradu
Ako kolposkopski nalaz pokazuje sumnjive promjene ili nije u skladu s citološkim nalazom, pravodobna biopsija i stručna procjena važni su za točnu dijagnozu i odabir odgovarajućeg liječenja.
Napomena: Sadržaj na ovoj stranici služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Abnormalni kolposkopski nalaz uvijek se procjenjuje zajedno s citološkim nalazom, kliničkom slikom i po potrebi histološkom analizom.
