Kolposkopija

Povijesni razvoj
Ginekologija kao samostalna medicinska disciplina razvila se tek početkom 20. stoljeća u Njemačkoj. Tada su osmišljeni novi kirurški pristupi ginekološkim organima, a mnogi od njih i danas nose imena svojih autora (Stöckel, Schauta, Pfannenstiel). U to vrijeme profesor Otto von Franque uveo je termin površnog (intraepitelnog) karcinoma vrata maternice. Njegov asistent Hans Hinselmann, potaknut potrebom za boljom dijagnostikom, osmislio je metodu promatranja vrata maternice pod povećanjem i snažnim svjetlom. Tako je 1925. nastao prvi kolposkop, čime je započela povijest kolposkopije.

Što je kolposkopija?
Kolposkopija je optička metoda promatranja vulve, vagine i vrata maternice uz pomoć posebnog mikroskopa – kolposkopa – koji omogućuje povećanje od 2 do 40 puta. Ako se promatra samo vrat maternice i vagina, metoda se naziva kolposkopija, dok je pregled vanjskog spolovila poznat kao vulvoskopija.

Razlikujemo:

• jednostavnu (nativnu) kolposkopiju – promatranje bez dodatnih sredstava,
• proširenu kolposkopiju – uz primjenu optičkih (zeleni filtar) i kemijskih pomagala (3% octena kiselina, Lugolova otopina).

Pod djelovanjem octene kiseline abnormalne stanice bubrenjem postaju bijele (acetobijeljenje), dok Lugolova otopina boji zdravi pločasti epitel u tamnosmeđu boju. Abnormalni epitel ostaje svijetao i jod-negativan, što pomaže u otkrivanju sumnjivih područja.

Dijagnostička vrijednost
Kolposkopija je neizostavna dopuna PAPA testu jer omogućuje točnu lokalizaciju i procjenu proširenosti promjene te ciljano uzimanje biopsije. Pouzdanost kolposkopije sama po sebi iznosi 60–85%, ali u kombinaciji s citologijom raste na čak 98–99%. Točnost pregleda uvelike ovisi o iskustvu liječnika.

Kada se preporučuje kolposkopija?
Kolposkopija se obavlja u sljedećim situacijama:

• nakon abnormalnog nalaza PAPA testa,
• kod sumnjivog izgleda vrata maternice prilikom ginekološkog pregleda,
• u slučaju krvarenja nakon spolnog odnosa,
• kod pojačanog iscjetka nepoznatog uzroka.

Kolposkopija pomaže razlikovati promjene nižeg (G1 – „minor changes“) i višeg stupnja (G2 – „major changes“). Kod težih promjena nužna je biopsija ili konizacija radi potvrde dijagnoze i odabira optimalnog liječenja.

Redoviti ginekološki pregledi s PAPA testom omogućuju rano otkrivanje abnormalnosti. U slučaju sumnjivog citološkog nalaza, kolposkopija je prvi preporučeni korak. Genotipizacija HPV-a ponekad se koristi kod nejasnih nalaza, kako bi se izbjegla nepotrebna uznemirenost pacijentice.

Kako izgleda pregled?
Kolposkopija se izvodi slično ginekološkom pregledu. Nakon što se postavi instrument i prikažu vaginalne stijenke te vrat maternice, kolposkop se usmjeri prema ulazu u rodnicu i osvijetli snažnim LED svjetlom. Liječnik i pacijentica zajedno mogu promatrati izgled vrata maternice. Tijekom pregleda koristi se octena kiselina i Lugolova otopina, a liječnik objašnjava svaku fazu i eventualne promjene.

Kolposkopija i liječenje
Ako su promjene slabijeg intenziteta i dostupne kontroli, često se preporučuje konzervativan pristup – jačanje imuniteta, liječenje infekcija i praćenje. Ako promjene perzistiraju, ulaze u cervikalni kanal ili izgledaju sumnjivo, uzima se biopsija ili se zahvatom LETZ odstranjuje promijenjeno tkivo. U mnogim slučajevima LETZ omogućuje potpuno izlječenje u jednom zahvatu, obavljenom u lokalnoj anesteziji.

Suvremena kolposkopska terminologija
Kolposkopska nomenklatura razvijala se od 1975. godine (Graz), a posljednja veća revizija provedena je 2011. na Svjetskom kongresu u Rio de Janeiru. Tada je modernizirana klasifikacija kolposkopskog nazivlja, koja se i danas koristi u praksi. Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju te Hrvatsko društvo za kolposkopiju i patologiju vrata maternice usvojili su jedinstveni kolposkopski obrazac koji omogućuje detaljnu i standardiziranu procjenu promjena.

Važna napomena o povijesti
Iako je Hans Hinselmann zaslužan za uvođenje kolposkopije, povijest ove metode ima i tamnu stranu. U logoru Auschwitz tijekom Drugog svjetskog rata njegova su istraživanja zloupotrebljena na zatvorenicama, što je rezultiralo teškim komplikacijama i smrtnim ishodima. Danas se kolposkopija koristi s punim poštovanjem prema tim žrtvama, kao metoda koja spašava živote ranom dijagnostikom raka vrata maternice.

dr. sc. Vesna Harni, spec. ginekologije i opstetricije / ekspertni kolposkopičar