Vulvoskopija

Vulvoskopija je pregled vulve uz optičko povećanje koje omogućuje kolposkop, a koristi se i pod nazivom kolposkopija vulve. Naziv metode definiran je prema organu koji se promatra. Vulva je kompleksan anatomski i histološki sustav, koji sadrži tri različita tipa epitelnog i potpornog tkiva, što je ključno u interpretaciji kolposkopskih promjena i diferencijalnoj dijagnostici vulvarnih smetnji.

Anatomija i histološki slojevi vulve

U području vulve razlikuju se tri histološke zone:

Koža – embrionalno potječe iz ektoderma. Građena je od epidermisa i dermisa; epidermis je višeslojni pločasti epitel koji orožnjava, dok dermis sadrži potkožno masno tkivo i kožne adnekse (lojnice, znojnice, dlačne folikule).

Modificirana mukoza – potječe iz ektoderma i djelomično mezoderma. Građena je od višeslojnog pločastog epitela koji orožnjava, ali bez potkožnog masnog tkiva i dlačnih folikula. Sadrži lojnice i znojnice.

Glikogenizirana mukoza – embrionalno potječe iz endoderma. Histološki je to višeslojni pločasti epitel koji ne orožnjava i ne sadrži masno tkivo niti kožne adnekse.

Razvoj i validacija metode

Autorski tim dr. sc. Vesna Harni, prof. dr. Damir Babić i prof. dr. Dubravko Barišić objavio je originalnu tehniku vulvoskopskog mapiranja lezija 2015. godine u hrvatskom znanstvenom časopisu, te 2016. godine i u međunarodnom knjižnom poglavlju posvećenom inovacijama u pregledu vulve.

Vulvoskopija tri prstena – dijagnostičko mapiranje vulvarnog tkiva

Metoda „Vulvoskopija tri prstena“ temelji se na dva principa:

1. Anatomska lokalizacija lezije po prstenovima vulve, i
2. Procjena specifičnosti lezije – određivanje radi li se o nespecifičnim ili specifičnim promjenama.

Vulvarni prstenovi su:

VANJSKI PRSTEN VULVE (Outer ring of the vulva) – mons pubis, velike labije i perineum.
SREDNJI PRSTEN VULVE (Middle vulvar ring) – klitoralna komisura, interlabijalni sulkusi, male labije i stražnja komisura.
UNUTRAŠNJI PRSTEN VULVE (Inner ring of the vulva) – klitoris, subklitoralni romb, Hartova linija, introitus vagine, ušće uretre, Skeneove i Bartholinove žlijezde, himen i vestibularni prostor.

Klasifikacija vulvarnih promjena prema specifičnosti

Nespecifične promjene uključuju:

• eritem u odsutnosti infekcije,
• punktacije i papile,
• glatke, ishemične zone,
• ekskorijacije bez jasnih znakova dermatoze.

Specifične promjene obuhvaćaju:

• ekcematozne promjene i zadebljanje kože u lihen simpleksu,
• bijele lezije, sklerozu i resorpciju tkiva,
• aglutinaciju i gubitak normalne vulvarne arhitekture,
• psorijatične eritematozne papule i plakove.

Povezanost patološkog prstena s kliničkim entitetima

Fenotipovi pacijentica mogu se pratiti kroz 4 skupine:

• Normalna vulva – asimptomatski, bez kolposkopskih lezija.
• Oštećena vulvarna koža – asimptomatski ili blago simptomatski, s nespecifičnim promjenama.
• Vulvarna dermatoza – specifične lezije, simptomatske ili asimptomatske (ako postoje specifične lezije bez simptoma, klasificiraju se kao dermatoza).
• Vulvodinija – simptomatski uz N ili S promjene, dominantno u unutrašnjem prstenu vulve.

Gdje su promjene najčešće locirane?

U vulvarnoj dermatozi, lezije se najčešće prikazuju u vanjskom i srednjem prstenu vulve, u vrlo visokom postotku slučajeva.

• Nespecifične promjene u žena s oštećenom vulvarnom kožom i vulvodinijom dominantno su prisutne u unutrašnjem prstenu vulve, uz moguću jaču perifernu neuralnu senzitivizaciju i smanjeni integritet epitelne barijere.

Najkarakterističniji vulvoskopski signali sumnjivi na vulvodiniju uključuju:

• eritem izvodnih kanala Bartholinovih žlijezda,
• glatkoću subklitoralnog romba,
• punktacije i papile u području Hartove linije,
• naglašenu osjetnu reaktivnost vestibularnog područja.

Zaključak

Vulvoskopija tri prstena omogućuje preciznije kliničko mapiranje i kategorizaciju lezija vulve, s posebnim značajem u diferencijalnoj dijagnostici cikličkih i necikličkih vulvarnih smetnji. Tehnika donosi dodatnu vrijednost u kliničkoj procjeni jer pomaže odrediti lokalizaciju oštećenja, specifičnost lezija i odnos nalaza sa simptomima, što može utjecati na plan praćenja, prevencije i terapije.

Metoda ističe i važnost održavanja integriteta vulvarne barijere, te otvara važne kliničke i preventivne implikacije — uključujući pitanje da li žene s oštećenom vulvarnom kožom mogu predstavljati ciljnu populaciju za ranu prevenciju razvoja vulvodinije, uz individualizirane preporuke za njegu i pravovremenu medicinsku procenu.

Autorica

Dr. med. Vesna Harni
specijalistica ginekologije i porodništva, ekspertni kolposkopičar
Voditeljica Poliklinike Harni, Zagreb