Kardiometaboličke bolesti (KMB) obuhvaćaju niz međusobno povezanih stanja, uključujući dijabetes tipa 2, hipertenziju, moždani udar, dislipidemiju i druge kardiovaskularne bolesti. KMB su jedan od vodećih uzroka prerane smrti širom svijeta, a procjenjuje se da su 2019. godine uzrokovale 18 milijuna smrti globalno. U Ujedinjenom Kraljevstvu, oko 8 milijuna ljudi živi s KMB-om, što ukazuje na značajan javnozdravstveni problem.
Neki od ključnih čimbenika rizika za KMB uključuju loše prehrambene navike, tjelesnu neaktivnost, pušenje i nedostatak sna. Dijabetes, jedan od vodećih uzroka KMB-a, povećava rizik od srčanih udara, zatajenja bubrega, moždanih udara, gubitka vida i amputacija donjih ekstremiteta. Osobe s dijabetesom imaju dvostruko veći rizik od moždanih udara i srčanih udara u usporedbi s osobama bez dijabetesa. Osim toga, dijabetes je povezan s lošijim ishodima kod zaraznih bolesti, uključujući COVID-19.
Hipertenzija je također značajan rizik za moždane udare i srčane bolesti, a procjenjuje se da je odgovorna za oko 50% slučajeva tih bolesti. S obzirom na to da globalna prevalencija hipertenzije raste, očekuje se da će do 2025. godine gotovo 1,6 milijardi ljudi biti pogođeno ovim stanjem.
Liječenje KMB-a često uključuje upotrebu više lijekova, posebno kod starijih pacijenata. Međutim, polifarmacija, odnosno upotreba više lijekova, nosi sa sobom rizik od nepravilnog propisivanja, nuspojava i interakcija lijekova, što može dodatno pogoršati zdravstveno stanje pacijenata. Primjerice, istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da se s povećanjem broja propisanih lijekova povećava i rizik od grešaka u propisivanju, što može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje pacijenata.
Osim toga, pridržavanje terapije predstavlja izazov za mnoge pacijente, osobito kada je riječ o uzimanju više lijekova. Mnogi pacijenti zaboravljaju uzeti dozu, preskaču lijekove zbog nuspojava ili smatraju da im lijek nije potreban. To može dovesti do pogoršanja bolesti i povećanja rizika od smrtnosti.
Promjene u životnom stilu, kao što su uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, prestanak pušenja i dovoljno sna, mogu značajno smanjiti rizik od razvoja KMB-a. Različite prehrambene opcije, poput mediteranske prehrane, vegetarijanske prehrane i nordijske prehrane, pokazale su se učinkovitim u prevenciji KMB-a. Mediteranska prehrana, bogata voćem, povrćem, ribom, mahunarkama i orašastim plodovima, može smanjiti rizik od KMB-a za čak 30%.
Redovita tjelesna aktivnost također ima ključnu ulogu u prevenciji KMB-a. Američko udruženje za srce preporučuje barem 30 minuta vježbanja pet dana u tjednu kako bi se smanjio rizik od bolesti srca i krvnih žila. Kombinacija aerobnih vježbi i vježbi snage pokazala je najbolje rezultate u smanjenju krvnog tlaka, jačanju mišića i smanjenju tjelesne mase.
Kardiometaboličke bolesti predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem koji se najčešće liječi kombinacijom više lijekova. Međutim, promjene u životnom stilu mogu biti jednako učinkovite, a pritom smanjuju rizik od nuspojava i komplikacija povezanih s lijekovima. Usvajanje zdravih navika, poput pravilne prehrane, redovite tjelesne aktivnosti, kvalitetnog sna i prestanka pušenja, može značajno smanjiti potrebu za lijekovima i poboljšati kvalitetu života pacijenata. U konačnici, promjene u životnom stilu ne samo da su korisne za zdravlje, već također mogu smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava i pridonijeti dugoročnom očuvanju zdravlja.
Lifestyle or pharmacotherapy incardio-metabolic disease prevention
Ther Adv Cardiovasc Dis, 2023, Vol. 17: 1–10
Dr. Vesna Harni
