Model predviđanja uspjeha vanjskog okreta kod stava zatkom
Veličina džepa amnionske tekućine koja prethodi prednjačećem dijelu fetusa, tzv. 'prednja vrećica', ako je objektivno izmjerena ultrazvukom, najvažnija je od tri varijable u procjeni uspjeha vanjskog okreta na glavu kod stava zatkom, prema retrospektivnoj studiji objavljenoj online u časopisu Obstetrics & Gynecology".
Model odlučivanja koji uključuje veličinu vrećice, indeks tjelesne mase (BMI) i paritet predvidio je uspješnost vanjskog okreta na glavu s 91.9% točnosti.
"Koristeći ove prediktore u odlučivanju, otkrili su vjerojatnost uspjeha veću od 90% za žene s BMI 29 [kg / m2] ili manje, u kojih je izmjerena prednja vrećica amnionske tekućein promjea većeg od 1cm", piše u popratnom uvodniku dr. Gayle Olson Koutrouvelis, Department of Obstetrics and Gynecology at the University of Texas Medical Branch at Galveston. "Kada je prednja vreća bila 1 cm, uz multiparitet bila je slična vjerojatnost uspjeha."
Niti jedna druga izmjerena varijabla nije imala statistički značajan utjecaj na uspjeh vanjskog okreta na glavu.
"Vanjski okret jednostavna je i učinkovita procedura koja može smanjiti stopu porođaja carskim rezom, ali savjetovanje pacijentica o rizicima i uspješnosti okreta je izazovno zbog nedostatka validiranih modela za predviđanje uspjeha", pišu dr. Ofer Isakov, dr. med. Sourasky Medical Center u Tel Avivu, Izrael, i kolege.
"U eri zajedničkog odlučivanja, ženama bi trebalo pružiti nepristrane i nedirektivne informacije o prednostima, nedostacima, očekivanim rizicima i ishodima vanjskog okreta na glavu."
Istraživači su retrospektivno pregledali podatke svih 250 trudnica u dobi između 36. i 41. tjedna koje su odlučile pokušati vanjski okret na glavu u Medicinskom centru Sourasky između veljače 2016. i srpnja 2018. godine.
Koristili su 75% slučajeva da razviju model za uspješnost vanjskog okreta na glavu na temelju više varijabli: "indeksa tjelesne mase (BMI), indeksa amnionske tekućine, gestacijske dobi, pariteta, položaja posteljice, držanja trupa fetusa, vremena između zahvata i ultrazvučnog mjerenje veličine amnionske tekućine koja je prethodila dijelu koji predstavlja fetus (prednja vrećica) ". Preostalu četvrtinu slučajeva iskoristili su za provjeru svog prediktivnog alata.
Sveukupno, 64.8% žena imalo je uspješan vanjskog okreta na glavu. Paritet, BMI i veličina džepa pokazali su se kao prediktori uspjeha vanjskog okreta na glavu; druga ispitivana svojstva nisu pokazala nikakvu povezanost s postotkom uspjeha. Autori su razvili model odlučivanja na temelju tih triju varijabli i testirali ga na preostalih 25% slučajeva, što je rezultiralo s 91.9% točnosti predviđanja. Općenito, osjetljivost modela bila je 97.,5%, specifičnost 81.8%, pozitivna prediktivna vrijednost 94.7%, a negativna prediktivna vrijednost 90.7%.
Nedostatak pred-vrećice doveo je do vrlo niskog uspjeha (2.6% u prvoj skupini i 10% u skupini za provjeru valjanosti), dok je vrećica amnionske tekućine veća od 1 cm imala 97% šanse za uspjeh u ispitivanoj skupini i 96.3% šanse u validacijskoj skupini. Uspješni ishodi za one s prednjom vrećicom od 1 cm bili su vjerojatniji kod višerotkinja u usporedbi s trudnicama koje nisu rađale (91% nasuprot 24% i 81% naspram 0% u ispitivanoj i validacijskoj skupini).
"Klinička implikacija velike prednje vrećice predstavlja dio koji nije uključen, što povećava šanse za uspješan vanjski okret na glavu ", objašnjavaju autori.
"Pacijentice s BMI većim od 29 imale su malu vjerojatnost za uspjeh vanjskog okreta, bez obzira na veličinu vrećice", navode autori. Svaki dodatni porast BMI-a imao je 0,6 manje izgleda za uspjeh, "dok je broj prijašnjih porođaja povećao izglede" za 6 puta, otkrili su. Manipuliranje fetusom može biti kompliciranije kod žena s debljim abdominalnim zidom, dodaju istraživači.
Najjedinstveniji doprinos ove nove studije je objektivna ultrazvučna mjera pred-vrećice kao prediktivne vrijednosti, piše Olson Koutrouvelis u uvodniku.
"Oprez u indiciranju prvog carskog reza sada je veći nego ikad, jer nastojimo spriječiti da se stopa carskog reza vrati na najvišu razinu od 32.9% kao u 2009. godini", piše Olson Koutrouvelis. Ipak, među procijenjenim 4% trudnoća kod kojih je fetus u stavu zatkom u terminu, samo trećini tih majki ponuđen je vanjski okret na glavu, piše ona.
"Čak i kad se savjetuje, ne prihvaćaju sve žene postupak vanjskog okreta na glavu", nastavlja ona. Prethodna su istraživanja pokazala da izlaganje fetusa bilo kojem riziku, strah od boli, negativni stavovi društva, strah od neuspjele verzije i sklonost carskom rezu" doprinose strahu žena od pokušaja vanjskog okreta na glavu.
Rizici vanjskog okreta na glavu postoje, navodi Olson Koutrouvelis, uključujući "bol, hipotenziju, abrupciju, prolaps pupkovine, rupturu membrana, mrtvorođenje i fetomaternalno krvarenje", ali bolje razumijevanje postupka i individualizirana procjena rizika može bolje pomoći ženama da odluče hoće li pokušati vanjski okret.
Budući da su zaključci ove studije donešeni u jednoj ustanovi u kojoj je jedan iskusni liječnik izveo sve vanjske okrete na glavu, oni nisu nužno generalizirani za široku kliničku praksu. Populacija pacijentica također je imala niži srednji BMI nego u Sjedinjenim Američkim Državama, tako da predviđanja u žena s BMI u rasponu od 22 - 29 korištenih u ovoj studiji možda nisu tako pouzdana.
"Osim toga, izbor tokolitika i izostanak anestezije mogu utjecati na predviđanje uspjeha", dodaje Olson Koutrouvelis.
U isto vrijeme, liječnik nije bio svjestan koje su karakteristike kasnije povezane s većom vjerojatnošću uspjeha, a korištenje jednog pružatelja usluga u jednoj ustanovi može "nadoknaditi bilo koju pristranost ili učinak koji može proizlaziti iz razlika u tehnici ili iskustvu pružatelja usluga “, pišu autori.
Obstet Gynecol. 2019; 133 (5): 869-78, 867-68.
Poliklinika Harni
