Prevalencija demencije prije 65. godine znatno veća od očekivane
Globalna prevalencija rane demencije značajno je veća nego što se ranije mislilo.
Rezultati velike meta-analize pokazuju da trenutno 3,9 milijuna pojedinaca živi ranom demencijom. Među tim pacijentima simptomi bolesti koja lišava pamćenja počinju prije 65. godine. Studija je objavljena na internetu u srpanjskom broju časopisa JAMA Neurology.
Nedavne globalne procjene rane demencije kretale su se od 42,3 do 54,0 na 100.000 stanovnika, napominju istraživači. Međutim, nova studija, koja je obuhvatila 74 globalne studije s 2,7 milijuna sudionika, pokazuje da je globalna dobno standardizirana prevalencija rane demencije 119,00 na 100.000 među pojedincima u dobi od 30 do 64 godine; postojala je mala razlika u prevalenciji muškaraca i žena. Na temelju najnovijih procjena stanovništva, ovi novi podaci o prevalenciji impliciraju da u Sjedinjenim Državama ima približno 175.000 osoba s ranom demencijom.
Iako je nova globalna procjena rane demencije viša nego što se ranije mislilo, "vjerojatno je podcjenjivanje zbog nedostatka visokokvalitetnih podataka. To bi trebalo podići svijest kreatora politike i zdravstvenih djelatnika da organiziraju obuhvatniju i bolju skrb za ovu podskupinu pojedinaca s demencijom ", pišu istraživači, s prvim autorom, magistrom znanosti Steviejem Hendriksom, Sveučilište Maastricht, Nizozemska i Studijskom skupinom za epidemiologiju demencije s mladom pojavom.
"Esencijalni" podatci
Rana demencija je iznimno rijedak u osoba u dobi od 30 do 63 godine (1,1 na 100.000), ali je češći u dobi od 60 do 64 godine (77,4 na 100.000), napominju.
"Naši nalazi odgovaraju općem zapažanju da prevalencija demencije eksponencijalno raste od 60. godine nadalje", pišu.
Prevalencija rane demencije bila je slična kod muškaraca i žena, niža u Sjedinjenim Državama nego u Europi, najviša u zemljama s višim srednjim prihodom, a najveća za Alzheimerovu bolest, praćenu vaskularnom demencijom i frontotemporalnom demencijom.
Praćenje prevalencije rane demencije "esencijalna je" za adekvatno planiranje i organiziranje zdravstvenih usluga, napominju istražitelji.
Osim toga, kako bi se u budućnosti osigurale točnije procjene prevalencije, "treba uložiti napore za provođenje više kohortnih studija te za standardizaciju postupaka i izvješćivanja o studijama prevalencije. Osim toga, potrebno je više podataka iz zemalja s niskim prihodima, kao i istraživanja koja uključuju mlađe dobne skupine ", dodaju.
Novi uvidi
U popratnom uvodniku, David S. Knopman, dr. med., Odjel za neurologiju, klinika Mayo, Rochester, Minnesota, napominje da studija pruža nove uvide u "problem koji se potcjenjuje".
Rana demencija je "posebno obeshrabrujuća dijagnoza jer pogađa pojedince u najboljim godinama, usred karijere i tijekom podizanja obitelji", piše Knopman.
"Većina skrbi o pacijentima s demencijom usmjerena je na starije pacijente, pa su posljedice toga rijetko dostupne usluge za rješavanje potreba nekoga s dijagnozom demencije u pedesetim godinama koji ima uzdržavanu djecu kod kuće i supružnika koji mora nastaviti raditi. Razumijevanje rasprostranjenosti i učestalosti rane demencije prvi je korak u rješavanju ovog izazova ", piše Knopman.
Napominje da su autori ove analize "učinili uslugu demencijskoj zajednici prikupivši i analizirajući desetke pojedinačnih studija o ranoj demenciji.
"Rezultat, racionalno izvedena procjena prevalencije demencije u populaciji u dobi od 30 do 64 godine, daje osnovu za pokretanje dodatnih napora za poboljšanje metoda za pravovremenu dijagnozu i rješavanje jedinstvenih potreba pacijenata s ranom demencijom", zaključuje Knopman.
JAMA Neurol.
Poliklinika Harni