Tjelovježba, trudnoća i prijevremeni porođaj

Prijevremeni porođaj je glavni čimbenik rizika za neonatalni mortalitet i morbiditet, kao i kognitivne poremećaje u djetinjstvu i kronične bolesti. ^[1,2] Poznati čimbenici rizika za prijevremeno rođenje uključuju prethodno prijevremeno rođenje, multifetalnu trudnoću, anomalije maternice, medicinske probleme, pušenje i visok indeks tjelesne mase (BMI).

Pretilost je prisutna u reproduktivnoj dobi. U idealnom slučaju bi pretilost trebala biti riješena prije trudnoće kako bi se povećala mogućnost uspješnog začeća i smanjio rizik za prenatalne medicinske komplikacije. Gestacijski dijabetes, hipertenzivne komplikacije, tromboembolija i operativni način dovršenja trudnoće su češći kod pretilih žena ili žena prekomjerne težine.

Promjene u načinu života (npr. poboljšana prehrana, započinjanje redovite fizičke aktivnosti) se smatraju prvim linijama intervencije za one s visokim BMI. Optimalan program prehrane i vježbanja također se može nastaviti tijekom trudnoće. Međutim, povezanost između tjelesne aktivnosti i prijevremenog porođaja su mnogi proučavalo ali s proturječnim rezultatima. ^[4] Nedavni sustavni pregled ^[5] je kombinirao podatke iz kohortnih studija i randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT) kako bi utvrdio postoji li veza između fizičke aktivnosti i prijevremenog poroda.

Rezultati

Ukupno 41 studija (21 kohortnih studija i 20 RCT) je uključeno u analizu.

Ključni nalazi su obuhvaćali sljedeće:

• Relativni rizik za prijevremeni porođaj je bio 0,87 (-13%) s visokom ili niskom aktivnošću u slobodnom vremenu.
• Relativni rizik za prijevremeni porođaj je bio 0,86 (-14%) s visokom ili niskom tjelesnom aktivnošću tijekom trudnoće. U kohortnim studijama, relativni rizik  je bio 0,84 (-16%) dok je u RCT bio 0,91 (-9%).
• Relativni rizik za prijevremeni porođaj je bio 0,46 (-54%)  s visokom u odnosu na umjerenu fizičku aktivnost i 0,36 (-64%) za snažnu aktivnost tijekom trudnoće.
• Relativni rizik za prijevremeni porođaj s visokom ili niskom profesionalnom tjelesnom aktivnošću je bio 0,67 (-33%) dok je bio visok 0,95 (-5%) za visoku i nisku kombiniranu (zanimanje i slobodno vrijeme) aktivnost.

Recenzenti su zaključili da je veća tjelesna aktivnost tijekom trudnoće bila povezana s nižim rizikom od prijevremenog porođaja, a ti nalazi potiču aktivnost tijekom trudnoće.

Pretilost je faktor rizika ne samo za prijevremeni porođaj, već i za medicinske komplikacije tijekom trudnoće. Konzumiranje uravnotežene, odgovarajuće kalorijske prehrane u kombinaciji s redovitom tjelovježbom je učinkovit način kontrole težine. Tijekom trudnoće su mnoge žene zabrinute da je održavanje redovite tjelesne aktivnosti povezano s prijevremenim porođajem, pa stoga odustaju od vježbanja. To može dovesti do bržeg povećanja težine i većeg rizika za dijabetes ili hipertenzivne komplikacije.

Aune i njegovi kolege ^[5] su utvrdili da vježba prije trudnoće nije povezana s povećanim rizikom od prijevremenog porođaja i da je vježba tijekom trudnoće povezana s nižim rizikom. U analizi doze / odgovora su otkrili da svaka dodatna 3 sata vježbe smanjuje rizik za 10%. Postoje stanja u kojima se ne savjetuje vježba (osobito intenzivnija); to uključuje krvarenje, multifetalnu trudnoću i neposredni rizik za prijevremeni porođaj uslijed skraćivanja vrata maternice ili rupture membrana. Međutim, većina trudnica može nastaviti vježbati.

Žene koje redovito vježbaju mogu slijediti zdraviju prehranu, manje je vjerojatno da će pušiti i bit će izložene manjem stresu. Žene koje su bile aktivne prije trudnoće mogu se razlikovati od onih koji počinju vježbati tijekom trudnoće. Te razlike mogu utjecati na njihov ukupni rizik za prijevremeni porođaj. I drugi zbunjujući čimbenici mogu biti odgovorni za promatrane razlike.

Treba odrediti optimalno trajanje i intenzitet tjelesne aktivnosti tijekom trudnoće. Jesu li različite vrste aktivnosti jednako bezopasne ili neke aktivnosti nose rizike? Za sada, na temelju ovih nalaza, možemo uvjeriti trudnice da, ako ostanu aktivne, ne ugrožavaju ishod njihove trudnoće.

Reference

1. Johnson S, Marlow N. Early and long-term outcome of infants born extremely preterm. Arch Dis Child. 2017;102:97-102.
2. Bertagnolli M, Luu TM, Lewandowski AJ, Leeson P, Nuyt AM. Preterm birth and hypertension: is there a link? Curr Hypertens Rep. 2016;18:28.
3. Koullali B, Oudijk MA, Nijman TA, Mol BW, Pajkrt E. Risk assessment and management to prevent preterm birth. Semin Fetal Neonatal Med. 2016;21:80-88.
4. Kahn M, Robien K, DiPietro L. Maternal leisure-time physical activity and risk of preterm birth: a systematic review of the literature. J Phys Act Health. 2016;13:796-807.
5. Aune D, Schlesinger A, Henriksen T, Saugstad OD, Tonstad S. Physical activity and the risk of preterm birth: a systematic review and meta-analysis of epidemiological studies. BJOG. 2017;124:1816-1826.