Uporabu aspirina u prevenciji preeklampsije podupiru istraživanja

Uporaba niske doze aspirina kod trudnica s visokim rizikom za preeklampsiju ili ako su prisutna dva ili više umjerena čimbenika rizika je najviše isplativ pristup za smanjenje rizika od preeklampsije, navodi se u novoj studiji. Studija, koja je analizirala četiri pristupa profilakse niskim dozama aspirina kod trudnica, je pokazala da je pristup preporučen od strane "US Preventive Services Task Force" bolji od onog koji je trenutno preporučen od strane "American College of Obstetricians and Gynecologists" kada je u pitanju smanjenje rizika od preeklampsije i smanjenje troškova liječenja.

Dr. Erika F. Werner i njeni kolege sa Sveučilišta Brown, Providence, R.I., su koristili hipotetsku skupinu od četiri milijuna američkih žena za analizu učinkovitosti četiri različitih modela profilakse s niskim dozama aspirina: bez profilakse; ACOG smjernice; USPSTF smjernice i univerzalna profilaksa svim trudnicama. Prije randomizirane studije je utvrđeno da profilaksa niskim dozama aspirina smanjuje rizik od preeklampsije i prijevremenog poroda, napisali su autori. "Preostalo pitanje za korištenje niske doze aspirina u trudnoći nije znanstveno, nego je pitanje zdravstvene politike: tko se treba liječiti i koji su očekivani rizici, prednosti i troškovi jednog načina liječenja u usporedbi s drugim?"

ACOG preporučuje da se niske doze aspirina daju trudnicama s povijesti preeklampsije kojima treba dovršiti trudnoću prije 34 tjedana gestacije i ženama s preeklampsijom kod više od jedne od prethodnih trudnoća. USPSTF, s druge strane, ima širi pristup, uz preporuku da profilaksu niskim dozama aspirina koriste žene s povijesti preeklampsije i one s višestrukom trudnoćom, kroničnom hipertenzijom, šećernom bolesti, bolestima bubrega ili autoimunim bolestima. Žene s dva ili više umjerenih faktora rizika kao što su muliparitet, pretilost, afroamerička rasa, dob od 35 godina ili starije, obiteljskom povijesti preeklampsije ili osobnom povijesti komplikacija u trudnoći također trebaju dobiti aspirin, prema USPSTF.

Prema modelu koji je stvoren od strane istraživača, smatrano je da bi se 77% žena pridržavalo profilakse aspirinom od 81 mg dnevno. Znanstvenici procjenjuju da bi stopa preeklampsije u ovoj populaciji bila 4,18% bez ikakve profilakse aspirinom, što znači da bi 167,200 žena razvilo preeklampsiju. Ako se slijedi ACOG-ov pristup, stopa bi bila do 4,17% (166,720 žena). No, USPSTF preporuke bi rezultirale stopom 3,83% za preeklampsiju (153,160 trudnica), dok bi univerzalna primjena profilakse niskim dozama aspirina rezultirala stopom od 3,81% (152,240 trudnica).

Što bi bila veća upotreba aspirina, smanjila bi se stopa prijevremenih porođaja i smrti majke, ali bi se povećala stopa gastrointestinalnih krvarenja kod majki, abrupcije posteljice i bolesti dišnog sustava koje se pogoršavaju uporabom aspirina, navodi se u studiji. U osnovnoj analizi, pristup USPSTF bi bio najviše isplativ, s izravnom godišnjom uštedom na medicinskim postupcima od više od 364 milijuna $ u usporedbi s ACOG pristupom. "Naša analiza pokazuje da je US Preventive Services Task Force pristup najviše isplativ, postizanjem stope za moguće smanjenje preeklampsije od 94% koja se može dobiti aspirinom, a izlaže se samo jedna četvrtina trudnica teorijskim rizicima aspirina" napisali su istraživači.

U usporedbi s USPSTF pristupom, univerzalna primjena bi zahtijevala da više od 3 milijuna žena uzima aspirin kako bi se spriječilo 920 slučajeva preeklampsije, inkrementalni broj potreban za liječenje bi bio 3,325. Čak i nakon što se i to uzme u obzir, univerzalna pokrivenost bi i dalje bila "vrlo isplativa" jer bi se smanjila stopa prijevremenih porođaja i preeklampsije, napisali su istraživači. "Sa stajališta štedljivosti i minimiziranjem potencijalnih rizika aspirina, US Preventive Services Task Force pristup je bolji pristup nego univerzalna primjena", napisali su istraživači. "Međutim, univerzalna primjena bi se mogla s lakoćom primjenjivati kako bi se povećale medicinske prednosti aspirina, što može biti u stvari racionalniji i klinički pragmatičniji pristup".

Obstet Gynecol. doi: 10,1097 / AOG.0000000000001115