Rak: Posljedica lošeg stila života ili loše sreće?
Razvoj tumora često se pripisuje nizu čimbenika, uključujući nasljedne gene, vanjske utjecaje, ali i slučajne mutacije koje se događaju tijekom stanične diobe. Dakle, možemo se zapitati: je li rak stvar loše sreće ili našeg životnog stila?
Svaka stanična dioba nosi rizik od mutacija u genima. Neke od tih mutacija su nasumične i događaju se bez ikakvog vanjskog uzroka, što nazivamo "lošom srećom". Znanstvenici su identificirali gene koji pokreću proces karcinogeneze, poznati kao "vozački geni", koji sudjeluju u tri ključna procesa: sudbina stanice, opstanak stanice i održavanje genoma. Kako starimo, šansa za razvoj raka raste jer se s godinama povećava broj staničnih dioba, a time i mogućnost pojave ovih mutacija. Procjenjuje se da se rizik od raka povećava za više od 4000% između 25. i 65. godine života.
Stil života i utjecaj vanjskih čimbenika
Iako su nasumične mutacije dio naše biološke stvarnosti, stil života igra ključnu ulogu u ubrzavanju karcinogeneze. Primjerice, konzumacija visokokalorične hrane može ubrzati procese starenja, dok ograničavanje unosa kalorija može usporiti te procese. Prehrana, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, tjelesna neaktivnost, pretilost i stres sve su faktori koji izravno utječu na naš rizik od razvoja raka.
Istraživanja su pokazala da oko 40% slučajeva raka može biti izravno povezano s dobrovoljnim rizicima, poput loših prehrambenih navika ili pušenja. U 20% slučajeva ti rizici djeluju u kombinaciji s nasumičnim mutacijama. S obzirom na to, jasno je da, iako ne možemo kontrolirati sve faktore, možemo značajno smanjiti rizik promjenom načina života.
Mutacije i rizici
Mutacije mogu biti genetske i epigenetske. Genetske mutacije su one koje mijenjaju DNK sekvencu, dok epigenetske promjene uključuju preuređenje kromatina, što može dovesti do promjena u ekspresiji gena. Ovi procesi mogu pridonijeti razvoju raka, jer stanice dobivaju "rakovske oznake", omogućujući im da izbjegnu normalne kontrole rasta i podjele.
Znanstvenici proučavaju "mutacijske potpise" kako bi bolje razumjeli rizike za određene vrste raka. Primjerice, određeni mutacijski potpisi povezani su s vanjskim čimbenicima kao što su pušenje, konzumacija alkohola ili izloženost aflatoksinu, toksinu koji se često nalazi u afričkim zemljama i povezan je s rakom jetre.
Utjecaj loših životnih navika
Jedan od ključnih rizičnih faktora za mnoge vrste raka, uključujući rak dojke i jetre, je konzumacija alkohola. Također, nezdrave navike tijekom adolescencije, poput loše prehrane, prekomjerne konzumacije alkohola, pušenja i tjelesne neaktivnosti, mogu dugoročno povećati rizik od razvoja raka. Studije su pokazale da usvajanje zdravih životnih navika, poput prestanka pušenja, redovite tjelesne aktivnosti i izbjegavanja pretjerane konzumacije alkohola, može značajno produžiti životni vijek.
Preventivne mjere i kultura zdravlja
Iako je nasumična komponenta mutacija neizbježna, prevencija raka ne bi se trebala oslanjati samo na "sreću". Oko 80% kardiovaskularnih bolesti i 90% dijabetesa tipa 2 moglo bi se spriječiti promjenom načina života, a sličan postotak primjenjiv je i na prevenciju raka.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2020. godine preko 9% djece biti pretilo, što ukazuje na hitnu potrebu za boljim programima prevencije i edukacije o zdravom životu. Kultura zdravog načina života mora postati sastavni dio društva, počevši od najranije dobi.
Zaključak
Iako nasumične mutacije igraju važnu ulogu u razvoju raka, stil života ima golem utjecaj na ukupni rizik. Dok neki faktori, poput genetike, ostaju izvan naše kontrole, mnogi aspekti našeg svakodnevnog života – poput prehrane, tjelesne aktivnosti i izbjegavanja štetnih navika – mogu biti presudni za smanjenje rizika od razvoja raka. Dakle, iako je dio borbe s rakom možda stvar "loše sreće", mnogo toga ovisi o našim vlastitim odabirima.
Cancer burden: incorrect lifestyle or bad luck?
Minerva Medica 2024 June;115(3):263-5
Dr. Vesna Harni
