Djetinjstvo je ključno razdoblje za uspostavljanje zdravih životnih navika koje mogu spriječiti razvoj kroničnih bolesti u odrasloj dobi. Nažalost, sve češće se susrećemo s problemom dječje pretilosti i nezdravih stilova života, što može dovesti do povećanja kroničnih bolesti u budućnosti. U novom izdanju časopisa *Nutrients*, istraživanja su otkrila važne uvide u prehranu i stil života djece te njihove učinke na zdravlje.
Kvaliteta i raznolikost prehrane igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja djece. Studija koju je proveo Callum Regan pokazala je da veća raznolikost prehrane i povećan unos voća i povrća mogu poboljšati kvalitetu života adolescenata. Tri istraživanja iz ovog izdanja časopisa otkrila su da umjeren unos voća smanjuje rizik od poremećaja lipida, dok visoki unos voća i povrća može smanjiti bolesti povezane s astmom. Međutim, nedovoljan unos voća i povrća te niska razina kalija mogu pogoršati rano oštećenje bubrega kod djece.
Majčina prehrana tijekom trudnoće također može imati kumulativni učinak na neurološki razvoj djeteta. Iako je dojenje općenito korisno za zdravlje djeteta, istraživanje koje je proveo Jiajia Dang pokazalo je da produljeno dojenje (više od 12 mjeseci) može povećati rizik od pretilosti kod djeteta.
Zdrave prehrambene navike imaju pozitivan učinak na prevenciju kroničnih bolesti kod djece. S obzirom na prisutne probleme s prehranom među djecom i adolescentima, zdravstveni odgoj i edukacija o pravilnoj prehrani su ključni za suzbijanje problema s prehranom. Praćenje prehrambenih navika djece također je važan korak u regulaciji njihove prehrane i poboljšanju cjelokupnog zdravlja.
Mediteranska prehrana je prepoznata kao jedna od najzdravijih prehrambenih navika. Longitudinalna studija je pokazala da djeca koja se pridržavaju mediteranske prehrane imaju niži rizik od privremenih oštećenja bubrega. Također, randomizirano istraživanje pokazalo je da prehrambena intervencija temeljena na mediteranskoj prehrani može smanjiti visoke razine glikiranog hemoglobina (HbA1c) i inzulina, čime se smanjuje rizik od predijabetesa.
Osim prehrane, drugi faktori poput tjelesne aktivnosti, indeksa tjelesne mase (BMI), nepušenja i dovoljno sna povezani su s manjim rizikom od kroničnih bolesti. Međutim, previše vremena provedenog u sjedećem položaju i pred ekranima može povećati rizik od metaboličkih poremećaja kod djece. Istraživanja su pokazala da je višak vremena provedenog pred ekranom tijekom obroka povezan s većim rizikom od pretilosti i smanjenjem tjelesne aktivnosti.
Uvođenje zdravih prehrambenih navika i poticanje aktivnog načina života u ranoj dobi ključni su za osiguranje zdravog i sretnog djetinjstva, kao i za prevenciju budućih zdravstvenih problema.
Dietary, Lifestyle, and Children Health, Editorial
Nutrients 2023, 15, 2242.https://doi.org/10.3390/nu15102242
Dr. Vesna Harni
