"Carski rez i izostanak dojenja u djece mogu negativno utjecati na razvoj crijevne mikroflore, stavljajući time novorođenčad pod brojne zdravstvene rizike u kasnijem životu", navodi se u istraživanju objavljenom on-line 11.2.2013. u Canadian Medical Association Journal.
Meghan B. Azad, s Odjela pedijatrije Sveučilišta Alberta iz Edmontona u Kanadi, analizirala je s kolegama podatke 24 zdrava terminska djeteta (rođena od 37 do 41 tjedna gestacije) čije su majke bile uključene u istraživanje CHILD (the Canadian Healthy Infant Longitudinal Development Study) između studenog 2008. i kolovoza 2009. godine.
Izabrana su 24 novorođenčeta i ispitivani uzorci njihove stolice. Genetičkim sekvencioniranjem proučavana je bakterijska DNK iz uzoraka stolice prikupljane u dobi između 3 i 4 mjeseca starosti. Određivan je tzv. Chao1 indeks, kojim se utvrđivao broj bakterijskih vrsta u stolici i njihova raspodjela. Od 12 dječaka i 12 djevojčica, 6 (25%) rođeno je carskim rezom, 10 (42%) bilo je isključivo dojeno, 5 (21%) bilo je dojeno uz dohranu, a 9 (38%) bilo je na prehrani mliječnom formulom.
Djeca rođena carskim rezom imala su značajno manju brojnost bakterija Escherichia-Shigella (P < .001) i odsutnost Bacteroidesa (P = .02) u usporedbi s djecom rođenom vaginalno.
Djeca koja nisu dojena imale su značajno manje bakterija iz porodice Peptostreptococcaceae (P = .002) i Verrucomicrobiaceae (P < .001) u usporedbi s dojenom djecom. Prevalencija Clostritium difficile bila je značajno niža u djece koja su isključivo dojena u odnosu na djecu hranjenu mliječnom formulom (20% naprema 71%; P = .01).
Prosječna vrijednost Chao1 bila je 12.0 (11.2 vaginalni porođaj, 19.7 hitni carski rez, 9.3 elektivni carski rez). Djeca hranjena mliječnom formulom imala su bogatiju mikrofloru, a djeca rođena elektivnim carskim rezom imala su manje brojnu i manje raznoliku mikrofloru. Razlika u izbornom u odnosu na hitni carski rez možda je rezultat „djelomične“ izloženosti bakterijama tijekom hitnog porođaja.
Crijevne bakterije pomažu organizmu u razvoju imunološkog sustava, a poremećaj crijevne mikroflore mogao bi, prema posljednjim istraživanjima, biti povezan s brojnim kroničnim stanjima. Iako carski rez remeti normalnu crijevnu kolonizaciju „sprječavajući izlaganje majčinim bakterijama“, dojenje pomaže razvoju zdrave probave putem izlaganja dobrim bakterijama.
"Naši rezultati podupiru tvrdnje o postojanju crijevne mikroflore kao super-organa s različitim ulogama u očuvanju zdravlja i nastanku bolesti. Jednako tako, raste i zabrinutost s obzirom na povećani broj carskih rezova i nedostatno dojenje u Kanadi".
U popratnom komentaru, Se Jin Song, s Odjela ekologije i razvojne biologije Sveučilišta Kolorado piše: "Ovi rezultati nalažu nam da se zamislimo kada razmatramo način dovršenja porođaja i razmišljamo o carskom rezu bez stvarne indikacije kao i o drugim intervencijama kojima se uplićemo u normalan tijek porođaja."
Can Med Assoc J. objavljeno online 11.2.2013.
