Liječenje epilepsije u trudnoći: neurorazvojni ishodi u djeteta

Datum zadnje izmjene: 05. 11. 2023.

Otprilike svaka treća osoba s epilepsijom je žena u reproduktivnoj dobi, te se procjenjuje da je jedna od 250 trudnoća izložena djelovanju antiepileptika (AED). To znači da je važno razumjeti učinke ovih lijekova na dijete, a neke studije pokazale su da postoji povezanost između prenatalne izloženosti određenim antiepilepticima i povećanog rizika od tjelesnih anomalija (npr spine bifide i srčanih mana) i neurorazvojnih oštećenja.

Neurorazvojno oštećenje karakterizira bilo određeni deficit ili konstelacija različitih deficita u kognitivnim, motornim i socijalnim vještinama. Može biti prolazno ili trajno doživotno stanje. Kako bi osigurali optimalno prekoncepcijsko savjetovanje ženama o potencijalnoj šteti i koristi različitih terapija, važno je, dakle, da su ti učinci su jasno identificirani i shvaćeni.

Cochrane Review iz listopada 2014 temelji se na starijem pregledu, s ciljem procjene učinka na neurorazvojni ishod kod prenatalnog izlaganja najčešće propisivanim antiepilepticima, te ispitivanja metodološke kvalitete ovog dokaza.

Prospektivne kohortne studije, kohortne studije postavljene unutar registara trudnoće i randomiziranih ispitivanja antiepileptika (iako se često smatra neetičnim u trudnica), bile su prihvatljive za uključivanje. Dvije vrste kontrolnih skupina su tipične za proučavanje ove problematike; žene bez epilepsije i žene s epilepsijom koje nisu trošile antiepileptike tijekom trudnoće. Primarni ishod koji se procjenjivao je ukupno kognitivno funkcioniranje djeteta, imajući u vidu da se pristup mjerenju takvog ukupnog rezultata razlikuje ovisno o djetetovoj dobi.

Stoga su analize u pregledu bile podijeljene ovisno o vrsti upotrijebljenog ocjenjivanja (npr razvojna procjena ili procjena IQ). Sekundarni ishodi uključuju deficite u specifičnim kognitivnim domenama ili prevalenciju neurorazvojnih poremećaja.

Autori su pronašli 22 prospektivne kohortne studije i 6 studija na temelju registara, koje su zadovoljile kriterije za uključenje. Kvalitete studija variraju, ali novije su obično veće i češće izvješćuju o pojedinačnim slučajevima djelovanja antiepileptika iz slijepih studija; što ukazuje na poboljšanu metodološku kvalitetu.

Značajne razlike u samoj građi studija, dobi djeteta i izvještavanju o ishodu, značile su da je moguće samo ograničeno objedinjavanje podataka, a o studijama koje nisu pridonijele meta-analizi za određenu usporedbu se usmeno raspravljalo.

Učinjene meta-analize su ukazale da su djeca izložena karbamazepinu imala značajno lošije rezultate razvojnog kvocijenta (development quotient - DQ) od djece koje su rodile žene bez epilepsije i žene s epilepsijom koje nisu trošile antiepileptike tijekom trudnoće..

Međutim, daljnja analiza sugerira da je taj nalaz bio je vjerojatno rezultat heterogenosti studija. U školskoj dobi, kada se puno pouzdanije mogu procijeniti različite sposobnosti, nije bilo razlike u IQ kod djece izložene karbamazepinu i one koja su rođena u obje kontrolne skupine. Nije bilo značajne razlike između karbamazepina i fenitoina ili lamotrigina.