U usporedbi s djecom koja su rođena u terminu, prijevremeno rođena djeca imaju povećavan rizik od gubitka sluha i poremećaja vida, osobito kada se oštećenja mozga javljaju u perinatalnom razdoblju, kažu istraživači.
Djeca rođena između 32+0 i 36+6 gestacijskih tjedana "čine većinu sve prijevremeno rođene dojenčadi, a obolijevanje u ovoj skupini predstavlja teret za pojedinca, obitelj i zdravstveni sustav", izjavio je dr. Mikko Hirvonen iz Središnje Finske bolnice u Jyvaskyla. "Ova skupina prerano rođene dojenčadi općenito se smatra niskim rizikom, a trenutno nema smjernica za programe praćenja", kazao je. "Malo se izvješća usredotočilo na senzorna oštećenja kod te djece". Da bi istražili, dr. Hirvonen i njegovi kolege koristili su Finski nacionalni registar za proučavanje više od milijun živorođenih beba između 1991. i 2008. godine.
Oni su definirali umjereno prijevremeno rođenje "moderately preterm" (MP) kao 32+0 do 33+6 gestacijskih tjedana i kasno prijevremeno rođenje "late preterm" (LP) od 34+0 do 36+6 tjedana. Kao što je objavljeno na mreži "Pediatrics", rizik senzornog poremećaja smanjio se s porastom gestacijske dobi pri porodu. U usporedbi s djecom rođenom u terminu, učestalost gubitka sluha bila je sedam puta veća u skupini vrlo rano prijevremeno rođene dojenčadi (VP) dojenčadi, dvostruko veća u skupini MP i 1,5 puta veća u LP skupini.
Poremećaj vida dijagnosticiran je 1.94 puta češće u djece rođene prije punih 32. tjedna trudnoće, 1.42 puta više kod djece rođene između 32+0 i 33+6 tjedana trudnoće i 1.31 puta više u djece rođene između 34+0 i 36+6 tjedna trudnoće. Ovaj rizik je bio 1.29 puta veći u djece čije su majke bile starije od 40 godina. Ostali čimbenici povezani s povećanim rizikom gubitka sluha i poremećaja vida ili sljepoće bili su: pušenje majke tijekom trudnoće (1,48 veći rizik), zastoj rasta u trudoći (1,23 veći rizik), Apgarov indeks manji od 4 u dobi od 1 minute (1,27 veći rizik), prijem u neonatalnu jedinicu (1.21 veći rizik), mehanička ventilacija (1.75 veći rizik), intrakranijalno krvarenje (2.13 veći rizik) i konvulzije tijekom neonatalnog razdoblja (2.88 veći rizik).
"Važno je u kliničkoj praksi prepoznati dugoročne rizike kojima su izložena djeca rođena između 34+0 i 36+6 tjedna trudnoće" , rekao je dr. Hirvonen. "Rizik od nepovoljnih neurorazvojnih ishoda treba biti uključen u savjetovanje protiv pušenja u trudnica".
"Tijekom neonatalnog razdoblja treba otkriti potencijalni morbiditet i pravodobno reagirati, uključujući i metaboličke i respiratorne probleme, kao i poteškoće s prehranom i žuticu", dodao je.
"Trebaju postojati smjernice za rutinsko otpuštanje iz bolnice djece rođene izeđu 34+0 i 36+6 tjedna trudnoće", rekao je. "Izazov je prepoznati, od velikog broja ove djece, one koji su u opasnosti od daljnjeg dugoročnog neurorazvojnog invaliditeta i pružiti ovoj skupini djece adekvatno praćenje i potencijalne rane intervencije".
IZVOR: http://bit.ly/2NWAQR2 Pediatrics 2018.
Poliklinika Harni
