Color Doppler u trudnoći

Doppler-sonografija popularno kolor-dopler ili obojeni doppler, ultrazvučna je metoda koja koristeći Dopplerov učinak omogućuje prikaz promjena u brzini protoka krvi kroz krvne žile nekog organa. Pod Dopplerovim učinkom podrazumijevamo promjenu visine tona zvučnog vala (konstantne frekvencije) ako se izvor zvuka kreće u odnosu na promatrača ili promatrač u odnosu na izvor zvuka. Praktički se koristi promjena frekvencije ultrazvučnih valova koja nastaje uslijed njihovog odbijanja od krvnih stanica koje se kreću. I dok svjetski znanstvenici još uvijek dvoje o značenju ove metode u smislu screening postupka u ginekologiji (npr. rano otkriće raka jajnika) - u porodništvu postoje sasvim jasne indikacije za ovu pretragu tijekom trudnoće.

Indikacije za kolor dopler u trudnoći:

• hipertenzija (preeklamsija/eklampsija) u sadašnjoj ili prethodnim trudnoćama,
• sumnja na zastoj rasta djeteta u sadašnjoj trudnoći,
• niska porodna težina djeteta u prethodnim trudnoćama,
• intrauterina smrt djeteta u prethodnim trudnoćama,
• abnormalnosti u srčanoj frekvenciji djeteta,
• višeplodne trudnoće s diskordantnim rastom,
• sumnja na anomalije srca ili krvno-žilnog sustava u djeteta.

Neki znanstvenici preporučuju rutinski pregled obojenim Dopplerom između 30. - 34. tjedna trudnoće kod svih trudnica. Zbog specifičnosti u razvitku feto-maternalnih krvnih žila obojeni Doppler se preporučuje učiniti tek nakon 20. tjedna trudnoće. Izuzetak je jedino sumnja na anomalije fetalnog srca ili krvnih žila. Na rezultate pretrage utječu konzumacija lijekova, kao i kofeina. Analiza fetalnog venskog protoka kroz ductus venosus rabi se već dulji niz godina, no uglavnom u otkrivanju fetalne hipoksije, a tek posljednjih godina kada je dokazana uzročno-posljedična veza između nuhalnog nakupljanja tekućine i razvoja srčanih grešaka, uključena je probir u prvom tromjesečju (ultrazvučni biljezi kromosmopatija).

Duktus venozus krvna je žila koja nastaje u 6. tjednu trudnoće nakon obliteracije kompletne desne umbilikalne vene, kranijalnog dijela lijeve umbilikalne vene, lijeve žumanjčane vene i dijela jetrenih anastomoza. Ova krvna žila postaje poveznica - shunt između lijeve umbilikalne vene i desnog hepatokardinalnog kanala. Protok kroz duktus venozus ima karakterističnu krivulju na doplerskom sonogramu: prvi val je brzi pozitivni protok za vrijeme sistole ventrikula, drugi je nešto manje brzine za vrijeme dijastole ventrikula, a treći je i dalje pozitivan protok tijekom atrijske kontrakcije. Ultrazvučno možemo prepoznati povećani otpor u duktusu venozusu kao i izostanak dijastoličkog protoka ili povratni protok u vrijeme kontrakcije atrija, te veće razlike između sistole i dijastole. 

S obzirom da protok u duktusu venozusu predstavlja izravni gradijent tlakova između umbilikalne vene i desne pretklijetke, dodatno se može prepoznati i izostanak dijastole te povratni protok u donjoj šupljoj veni i pulsacije u umbilikalnoj veni, koje odgovaraju kontrakciji atrija. Sukladno teorijama o razvitku nakupljanja tekućine u nuhalnoj regiji, poremećaj priljeva / preload i odljeva / afterload može nastati zbog prevelikog opterećenja zbog dotoka povećanih količina cirkulirajućih tjelesnih tekućina, ali isto tako i zbog poremećenog protoka, odnosno propustljivosti krvi kroz srce u fetusa sa zastojnim srčanim greškama. Oba stanja dovode do venskog zastoja i povišenog otpora koji prepoznajemo po povratnom protoku u duktusu venozusu već u prvom tromjesečju. Takav nalaz između 11.- 14. tjedna povezan je s kromosomopatijama, anomalijama srca i lošim ishodom trudnoće. 

Nedostatak protoka / zero flow ili absent flow ili negativan protok / inversed flow u duktusu venozusu tijekom atrijske kontrakcije nalazi se u 80% fetusa s kromosomskim abnormalnostima, uz oko 5% fetusa s normalnim kariogramom. Kako nije dokazana veza između patološkog protoka u ductusu venosusu i povećanog nuhalnog nabora, paralelno ispitivanje oba faktora povisuje stopu detekcije trisomije 21 na 94%. Otuda je pregled protoka kroz duktus venozus tehnikom obojenog Dopplera sastavni dio svakog ozbiljnijeg traganja za ultrazvučnim biljezima kromosomopatija.

dr. Vesna Harni