Pacijenti s Guillain-Barreovim sindromom (GBS) koji imaju dokazanu Zika-virusnu infekciju (ZIKV) imaju veći akutni morbiditet od onih s tom bolesti koji nemaju znakove ove infekcije, prema novim istraživanjima.
U šest mjeseci su morbiditet i invaliditet bili slični kod pacijenata s Guillain-Barreovim sindromom koji su imale ili nisu imali Zika-virus infekciju. No, oni koji su imali dokaze o ZIKV su imali veću vjerojatnost da će prijaviti prekomjerno ili neadekvatno stvaranje suza, poteškoće s pijenjem iz čaše i jaču bol, naveli su dr. Emilio Dirlikov iz Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i kolege. "Pacijenti nemaju drugačiji ishod u šest mjeseci, osim u ta tri područja", rekao je dr. Dirlikov.
Nakon što su djelatnici javnog zdravstva potvrdili slučaj ZIKV u pacijenta s Guillain-Barreovim sindromom koji je primljen u San Juan bolnicu u siječnju 2016., CDC i Puerto Rico Department of Health su pokrenuli hitni program nadzora kako bi identificirali slučajeve GBS i testirali ove pacijente na Zika-virus infekciju, objašnjavaju dr. Dirlikov i njegovi kolege u JAMA Neurology. Analizirali su 123 bolesnika s Guillain-Barreovim sindromom u 2016. godini, od kojih je 107 bilo podvrgnuto testiranju arbovirusa. Dvije trećine su imale dokazanu Zika-virus infekciju, uključujući 28 s infekcijom potvrđenom rRT-PCR-om.
Tijekom akutne faze bolesti, u usporedbi s pacijentima koji su imali Guillain-Barre sindrom bez dokaza Zika-virus infekcije, bolesnici s dokazima infekcije su imali znatno veću vjerojatnost pojave slabosti mišića lica (62,0% naprema 27,8%), poteškoća pri gutanju (53,5% naprema 25,0%), kratkoće daha (46,5% naprema 25,0%) i parestezije lica (18,3% naprema 2,8%).
Postojala je znatno veća vjerojatnost da će imati povišene razine bjelančevina u cerebrospinalnoj tekućini (94,2% u odnosu na 71,9%), više primitaka u jedinicu intenzivne skrbi (66,2% nasuprot 44,4%) i potrebe za mehaničkom ventilacijom (31,0% vs 11,1%).
Šest mjeseci nakon početka Guillain-Barre sindroma, 53,6% ispitanika sa Zika-virus infekcijom izvijestilo je da ima prekomjerno ili neadekvatno suzenje, u usporedbi s 26,1% onih bez infekcije. Također su imali značajno veću vjerojatnost da će izvijestiti o poteškoćama pijenja iz šalice (17,9% u odnosu na 0%) i osjećanju veće boli (27,3% nasuprot 4,3%).
Međutim, razmjeri invaliditeta tijekom akutne bolesti i nakon šest mjeseci nisu bili bitno različiti za dvije skupine, a isto je vrijedilo i za mortalitet u bolnici. Dr. Dirlikov je zabilježio da je Zika-virus infekcija obično bila asimptomatska, ali je većina bolesnika s Guillain-Barreovim sindromom i Zika-virus infekcijom izvijestila da ima simptome karakteristične za ovu infekciju.
Buduće studije bi trebale razmotriti čimbenike rizika za s Guillain-Barre sindrom nakon Zika-virus infekcije koji bi mogli pomoći pri ranom otkrivanju i liječenju. "Ranija inicijativa liječenja smanjuje oštećenja perifernog živčanog sustava te se isto tako nadamo da će i dugoročno ograničiti invaliditet".
Istraživanje bi se također trebalo usredotočiti na identifikaciju prognostičkih pokazatelja i istražiti kako Zika i drugi virusi dovode do Guillain-Barreovog sindroma.
"Nadam se da će ovo istraživanje voditi ka razvoju boljih lijekova i tretmana kako bi se spriječilo da se ovaj sindrom dogodi i u budućnosti.", rekao je dr. Dirlikov.
IZVOR: https://bit.ly/2Ll4SfS
JAMA Neurol 2018.
Poliklinika Harni
