Način na koji je embrij kultiviran tijekom in vitro oplodnje (IVF) utječe na broj živih embrija, stopu implantacije, trudnoću te porođajnu težinu novorođenčadi, napisali su nizozemski istraživači u izvještaju.
"U posljednjih nekoliko godina je nekoliko studija pokazalo da medij koji se koristi za kultiviranje IVF zametaka utječe na porođajnu težinu novorođenčadi, dok druge studije nisu pronašle takav odnos," izjavio je dr Ivan Dumoulin iz Maastricht University Medical Center. "Ovo je prva velika randomizirana kontrolirana studija koja je rađena da se pronađu čvrsti dokazi o tome da je medij za kultiviranje embrija vrlo važan te da doista utječe na porođajnu težinu potomaka" rekao je. Studija dr Dumoulina je bila jedna od dvije studije i uvodnik o IVF medijima za kultiviranje objavljenih u časopisu Human Reproduction.
Za potrebe studije su dr Dumoulin i kolege uključili 836 parova u IVF postupku ili postupku intracitoplazmatske injekcije sperme (ICSI). Korišten je HTF medij kod 419 parova i G5 medij kod 417 parova. Parovi su praćeni jednu godinu nakon randomizacije ili, ako je došlo do trudnoće, sve do rođenja. Ukupno je rođeno 383 žive djece, od kojih je 300 bilo jednoplodno i 80 su bili blizanci. Stopa živorođenih je bila veća kod parova koji su imali G5 medij u usporedbi s onima koji su imali HGT medij (44,1% u odnosu na 37,9% - što nije statistički značajna razlika). G5 parovi su imali znatno veći broj iskoristivih embrija po ciklusu; stopu implantacije nakon svježeg embriotransfera; te stopu kliničke trudnoće.
S druge strane, porođajna težina je bila značajno manja kod G5 skupine u odnosu na HGT- grupu (razlika, 158 g). Bilo je više jednoplodnih prijevremeno rođenih novorođenčadi u G5 skupini, a porođajna težina jednoplodnih trudnoća prilagođena za gestacijsku dob i spol je također bila niža u G5 skupini u usporedbi s HGT- grupom.
Autori su upozorili da je studija napravljena da detektira razliku od 10% živorođenih, ali da manje razlike također mogu biti klinički relevantne. Dr. Dumoulin je rekao: "Ovi rezultati ukazuju na to da su ljudski embriji osjetljivi na svoju okolinu te da se nešto programira kod tih zametaka tijekom tih nekoliko dana prije vraćanja u maternicu što još uvijek ima učinak devet mjeseci kasnije." Dakle, "trebali bismo biti oprezni i ne prihvaćati slijepo novi medije za kultiviranje ili druge promjene u laboratorijima ili u kliničkim postupcima, a da prije toga nije rigorozno proučena učinkovitost i sigurnost", naglasio je.
IZVOR: http://bit.ly/2c8QGFH, http://bit.ly/2bzjOHH i http://bit.ly/2bzrICd
Hum Reprod 2016.
