Bolest srca je vodeći uzrok smrti u trudnoći
Trudnice sa srčanim bolestima imaju čak 100 puta veću smrtnost nego zdrava trudnička populacija, navodi se u prvom registru o trudnoći i bolestima srca.
Registar, kojega je on-line objavio časopis European Heart Journal 11.9.2012., uspostavljen je od strane Europskog udruženja za kardiologiju, kao prvi korak u smanjivanju povećane stope smrtnosti trudnica s bolestima srca.
Jedan od sudionika istraživanja, dr. Mark Johnson iz Imperial College u Londonu, komentirao je za Heartwire: „ Bolesti srca najveći su uzrok umiranja u trudnoći i imaju 3 puta veću stopu mortaliteta od duboke venske tromboze i 6 puta veću od krvarenja u trudnoći. Iako raste svjesnost o ovome problemu, još uvijek moramo učiniti mnogo. Jedna od najvažnijih poruka jeste ta da žena koja ima srčanu bolest treba dobiti odgovarajuću skrb, a tada će i stopa komplikacija biti vrlo niska.“
Ključno je ženu s bolesnim srcem uputiti na pregled specijalisti kardiologu, tako da može pravovremeno dobiti svu potrebnu terapiju i imati redoviti nadzor tijekom cijele trudnoće. Dr. Johnson je dodao kako je glavni problem u dijagnostici srčanih bolesti u trudnoći što simptomi bolesti srca često oponašaju simptome trudnoće, primjerice umor, ostajanje bez daha i žgaravicu, a i sami ginekolozi ne misle na bolesti srca.
Savjetuje se češće upućivanje trudnica kardiolozima, osobito sada kada je sve više trudnica starije dobi, pretilo, s dijabetesom ili hipertenzijom. Ima li trudnica neki od navedenih čimbenika rizika, a žali se na pritisak ili bol u prsima ili kratkoću daha, svakako bi trebalo razmišljati i o srčanoj bolesti i uputiti ju na pregled.
Registar je stvaran između 2007. i 2011. i uključio je 1,321 trudnicu sa bolestima srca iz 28 zemalja. Danas je poznat kao European Registry on Pregnancy and Heart Disease. U 66% upisanih trudnica radilo se o prirođenim bolestima srca, u 25% o bolestima srčanih zalistaka, u 7% o kardiomiopatiji, a u 2% o ishemičnoj bolesti srca.
Rezultati su pokazali majčinski mortalitet od 1% u usporedbi s 0.007% u normalnoj populaciji. Međutim, nađene su jasne razlike u ishodima trudnica u odnosu na dijagnozu bolesti srca: najlošiju prognozu imala je kardiomiopatija, a te su trudnice imale i najveću stopu zatajenja srca i ventrikularne aritmije. Poslijeporođajno krvarenje bilo je značajno češće u žena sa bolestima srčanih zalistaka, vjerojatno zbog korištenja oralnih antikoagulansa.
Kao što se i očekivalo, postojala je velika razlika u stopi mortaliteta u razvijenim zemljama (0.6%) u odnosu na zemlje u razvoju (3.9%).
Smrt fetusa tijekom trudnoće bila je 5 puta veća u žena sa srčanim bolestima (1.7% naprema 0.35% u zdravoj populaciji), a smrt djeteta unutar 30 dana od porođaja bila je 1.5 puta veća (0.6% naprema 0.4%). Ovi se podaci jako razlikuju između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
Dr. Johnson naglašava da neke žene niti ne znaju za svoje bolesno srce, sve dok to ne postane očito tijekom trudnoće. Primjerice, kardiomiopatija se ne mora razviti do trudnoće, a neke žene koje imaju prirođenu bolest srca i za koju znaju od djetinjstva, ipak tijekom vremena mogu izmaknuti kontroli. U nekim zemljama, primjerice Indiji i Egiptu, u kojima su žene pod velikim društvenim opterećenjem da moraju imati djecu, čak i ako znaju za bolest srca, one počesto ne traže pomoć u strahu da će im tada liječnici zabraniti trudnoću.
Bolest srčanih zalistaka kao posljedica reumatske groznice puno je češća u zemljama u razvoju, dok je u Velikoj Britaniji i drugim razvijenim zemljama uglavnom ograničena na useljeničku populaciju. Autori naglašavaju da će se registar trudnica s bolestima srca povećavati tijekom narednih godina. Baza podataka koja će tako nastati omogućit će donošenje zaključaka za ovu specifičnu skupinu trudnica i poboljšati njihovo zbrinjavanje te ishode trudnoća za majku i fetus.
Heartwire. Medscape.
