Više od 30% svih trudnica pati od neke alergije. Alergija je bolesna reakcija preosjetljivosti tijela na određene tvari iz okoline (alergeni). Na svaki daljnji kontakt s alergenom, tijelo opet reagira pojačanom osjetljivošću, što je označeno pojamom senzibilizacija. Pri tome razlikujemo ranu preosjetljivost , kod koje do reakcije dolazi neposredno nakon kontakta i kasnu preosjetljivost, kod koje reakcija nastupa nakon nekoliko dana.
Najčešći alergeni su ispušni plinovi, kemikalije (kozmetika, pesticidi, lijekovi, aditivi u hrani), pelud cvijeća, insekticidi, krzno i dlaka životinja i spore plijesni. Alergija na neku određenu tvar često znači i alergiju na neku sličnu tvar. Onaj tko reagira alergijom na lateks, treba također biti oprezan i s bananama, orasima, breskvama i marelicama. Alergija na trave iskazuje se i alergijom na žitarice i mahunarke.
Alergije se na koži manifestiraju ponajprije osipom, crvenilom, oteklinom i bubuljicama. Kronični oblik alergije pokazuje se kao ekcem i neurodermitis. Alergeni mogu uzrokovati probavne tegobe poput nadimanja s grčevitim bolovima, proljevom ili zatvorom i tegobe dišnog sustava poput peludne hunjavice i astmatičnih poteškoća. Nisu rijetki niti mučnina, glavobolja i bolovi u mišićima i zglobovima. U teškim slučajevima može doći do anafilaktičnog šoka i opasnosti po život.
Dijagnoza
Dijagnozu alergije postavlja liječnik/liječnica pažljivim ispitivanjem navika i obiteljske anamneze, provođenjem različitih kožnih testova i pretragama krvi.
Najbolja terapija alergije je oprez. Kontakt s poznatim alergenom treba izbjegavati. Naravno, to neće uvijek biti moguće. Tada u akutnim slučajevima pomažu lijekovi za ublažavanje tegoba, primjerice antihistaminici i kortizon (kortikosteroidi) kao masti, kapi za oči ili sprej za nos.
Pokušajte ih ponajprije svladati lokalnom primjenom lijekova u oči i nos (pouzdani preparati s kromoglicinskom kiselinom, nedokromilom i beklometazonom) ili blagim mastima (djelatna tvar polaramin). Djelotvorni su sprejevi za nos koji sužavaju krvne žile sluznice. Preporučljive djelatne tvari su fenilefrin, terizolin, oksimetazolin. Nanošenjem tih lijekova izravno na mjesto promjene trebat ćete malu dozu, što je dobro za vas i vaše dijete. Vaš ginekolog/ginekologinja porazgovarat će s vama i preporučiti najbolju terapiju.
Kao dugoročna mjera provodi se hiposenzibilizacija. Alergen se primjenjuje toliko dugo, sve dok ne izostanu simptomi. Hiposenzibilizacija (često pogrešno nazvana desenzibilizacija) trebala bi se provesti prije trudnoće, a nikako za vrijeme trudnoće, jer je moguća pretjerana reakcija. Jedino se smije dovršiti u trudnoći, kada se alergen već dobro podnosi.
Kožne i dišne alergije mogu se u trudnoći pogoršati i poboljšati. To se ne može predvidjeti. U drugoj ili trećoj trudnoći najčešće se očekuju iste tegobe kao što su bile u prvoj trudnoći.
Poliklinika Harni
