Ginekološki karcinom tijekom histerektomi…

Rizik za okultni ginekološki karcinom kod žena koje su podvrgnute histerektomiji ili miomektomiji zbog benigne indikacije je nizak, ali ne i zanemariv, osobito kod žena starijih od 55 godina, navodi se u novoj studiji. Rezultati su objavljeni online u ginekološkom glasilu Obstetrics and Gynecology.

Istraživanje također sugerira da morselacija može imati potencijalnu korist kod odabranih pacijentica, napisali su autori predvođeni s dr. Vrunda B. Desai, Zavod za opstetriciju, ginekologiju i reproduktivne znanosti, Yale School of Medicine, New Haven, Connecticut. Istraživači su bili potaknuti da prouče problematiku zbog nedavne odluke Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) koja savjetuje oprez kod upotrebe morselatora, navodi Desai u podnaslovu članka. "Kad smo započeli ovaj projekt, bilo je rasprave o riziku pronalaska okultnog raka tijekom benigne histerektomije, ali nismo imali dovoljno podataka."

Istraživači su analizirali podatke za 2014.-2015. godinu iz American College of Surgeons National Surgical Quality Improvement Program (NISQIP) za 24.076 žena koje su prošle histerektomiju i za 2368 žena koje su imale miomektomiju bez poznatih ili suspektnih karcinoma u vrijeme operacije.

Kod žena koje su podvrgnute histerektomiji, maligne promjene tijela maternice su pronađene u 1,44%. Prevalencija se znatno razlikovala kod različitih kirurških tehnika; stopa je bila 0,23% u bolesnica koje su podvrgnute laparoskopskoj supracervikalnoj histerektomiji, 1,89% kod onih koje su podvrgnute totalnoj laparoskopskoj ili laparoskopski asisitiranoj vaginalnoj histerektomiji, a 1,86% kod onih koje su imale abdominalnu histerektomiju.

Osim toga, u žena koje su podvrgnute histerektomiji iz benignih razloga, utvrđeno je da je 0,60% zloćudnih bolesti bilo na cerviksu maternice, a 0,19% je imalo rak jajnika. Okultni karcinom korpusa uterusa i karcinom jajnika su bili u ranoj fazi; 80% raka korpusa uterusa i 60,9% malignih tumora jajnika su bili u stadiju I-IC. U žena s okultnim rakom cerviksa uterusa, 44,1% je imalo rak stadija I-IB2; 40,7% je imalo rak stadija NOS.

Dob je bila važan čimbenik, pri čemu su starije žene imale značajno veću vjerojatnost imati preoperativno neotkrivenu malignu bolest korpusa uterusa. Prilagođeni omjer je bio od 6,46 za žene u dobi od 55 godina i starije naprema žena u dobi od 40 do 54 godine. Za žene koje su podvrgnute abdominalnoj histerektomiji, 9,72% onih u dobi od 55 i više godina je imalo okultni karcinom korpusa, u usporedbi sa samo 1,06% žena u dobi od 40 do 54 godine. Veći rizik od okultnog karcinoma u starijih žena i u žena koje su podvrgnute abdominalnoj histerektomiji "zahtijeva pažljiviju procjenu i savjetovanje za ove pacijente", napisali su Desai i kolege.

Među ženama koje su podvrgnute miomektomiji, samo pet je imalo okultni rak korpusa uterusa. Jedan karcinom je bio u stadiju I, a ostala četiri su bila u stadiju NOS. Nijedna od ovih žena nije podvrgnuta laparoskopskoj miomektomiji (tri su imale abdominalnu miomektomiju, a dvije su imale vaginalnu miomektomiju). Nijedna žena koja je podvrgnuta miomektomiji nije imala okultni maligni tumor cerviksa ili jajnika.

Rezultati iz ove studije, napisali su Desai i njezini kolege, sugeriraju da morselator može imati potencijalnu korist kod odabranih pacijentica. "Na primjer, u žena koje su podvrgnute laparoskopskoj miomektomiji nije identificiran okultni rak karcinoma korpusa uterusa. S pažljivim probirom, prednosti minimalno invazivnih postupaka omogućenih morselatorom (npr. manji rezovi, niže stope komplikacija i brži oporavak) mogu nadvladati rizik od okultnog malignoma u tih pacijentica", objašnjavaju u članku. "Umjesto potpuno odbacivanja njegove upotrebe, može postojati način za selektivnu upotrebu morselatora".

Desai i njegovi kolege su napisali kako nedostatak podataka o kirurškim indikacijama ograničava njihovu studiju. Također, budući da se tkivo vrata maternice i jajnika nije uvijek uključivalo u patološku analizu u vrijeme histerektomije ili miomektomije, analiza je mogla podcijeniti prevalenciju okultnog raka vrata maternice i jajnika. Unatoč ovim ograničenjima, autori kažu kako njihovi nalazi imaju "važne implikacije za kliničke postupke".

"Trenutno su metode probira na sarkom uterusa ili karcinom jajnika ograničene, dok je predoperativni probir na cerviks (cervikalna citologija) i rak endometrija (endometrijski uzorak ili ultrazvuk) dostupan, ali nije dovoljno osjetljiv. S obzirom na nezanemariv rizik od okultnog ginekoloških karcinoma, postoji imperativ daljnjeg unapređivanja tehnika probira za maligne bolesti u ginekologiji ", napomenuli su.

Obstet Gynecol. Objavljeno online, 2018.