Prenatalna izloženost djece kortikosteroidima povezana s mentalnim zdravljem

Djeca s prenatalnom izloženošću kortikosteroidima imaju povećani rizik za razvoj mentalnih i bihevioralnih poremećaja, osobito kada se rode u terminu, navodi veliko finsko istraživanje.

"Antenatalno liječenje kortikosteroidima standardni je postupak za ubrzanje sazrijevanja fetusa kad postoji vjerojatnost za prijevremeni porođaj prije 34 tjedna. U posljednje vrijeme raspravlja se o proširenju indikacija koje prelaze 34 tjedna trudnoće. Međutim, podaci o dugoročnim ishodima ostaju ograničeni, posebno kod novorođenčadi koja se nakon izloženost liječenju rađaju u terminu", napisao je istraživački tim u JAMA.

Doktorica Katri Raikkonen sa Sveučilišta u Helsinkiju i njeni kolege analizirali su više od 670,000 finske djece rođene u terminu i prijevremeno rođene između 2006. i 2017.godine. Ukupno je 14,868 djece, ili 2.2%, bilo izloženo kortikosteroidima prije rođenja.

Izloženost antenatalnim kortikosteroidima značajno je povezana s povećanom stopom bilo kojeg mentalnog i bihevioralnog poremećaja tijekom djetinjstva u cjelokupnoj populaciji (12.01% naprema 6.45%) i u djece rođene u terminu (8.89% u odnosu na 6.31%).

Kod prijevremeno rođene djece kumulativna stopa incidencije za bilo koji mentalni i poremećaj ponašanja također je bila značajno viša s izloženošću (14.59% naprema 10.71%), ali razlika nije bila statistički značajna. "Ovi nalazi", pišu autori, "upućuju na to da, iako antenatalna primjena kortikosteroida smanjuje rizik obolijevanja i smrtnost novorođenčadi, ovo smanjenje kratkoročnog rizika može biti poništeno višim dugoročnim rizikom za mentalne i poremećaje ponašanja, barem u djece rođene u terminu nakon izlaganja liječenju. Čini se da je rizik povezan s izlaganjem lijekovima bio usporediv s rizikom ključnih kovarijanti, poput pušenja majke tijekom trudnoće. "

"Ovi nalazi mogu pomoći pri donošenju odluka o liječenju kortikosteroidima", rekla je dr. Raikkonen. "Međutim, želimo naglasiti da, iako je naše istraživanje temeljeno na populaciji i, iako smo uspjeli uzeti u obzir genetske i obiteljske utjecaje, to je još uvijek opservacijska studija, a rezultati ne dokazuju da su antenatalni kortikosteroidi uzrok povećanim rizicima pronađenim u studiji ", rekla je.

"Važno je izvagati ravnotežu između dugoročnih koristi i šteta, osobito kada se razmišlja o tome treba li proširiti indikacije liječenja na kasnije gestacijske tjedne", dodala je dr. Raikkonen.

U uvodniku, dr. Sara B. DeMauro kaže da ova studija pruža "novi uvid u potencijalne štetne učinke antenatalne izloženosti kortikosteroidima, posebno kod novorođenčadi koja se u konačnici rodi u terminu".

"Iako blagodati ove terapije nadmašuju rizik u najosjetljivije novorođenčadi, to možda ne vrijedi za svu djecu. Možda će trebati preispitati preporuke za primjenu ove terapije u široj populaciji trudnica dok se ne dobiju dovoljni podaci o sigurnosti, posebno u zrelije dojenčadi", napisala je dr. DeMauro iz Dječje bolnice Philadelphije i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Pennsylvaniji Perelman.

Ona kaže da studija također "ističe važnost praćenja barem kroz školsku dob kako bi se utvrdila učinkovitost i sigurnost prenatalnih intervencija."

IZVOR: https://bit.ly/2Zg18pD i https://bit.ly/3cNWNh5

JAMA, online 2020.g.