3. tjedan

Trudnoća otpočinje oslobađanjem jajne stanice iz jajnika u procesu koji se naziva ovulacija. Oslobođeno jajašce prihvaćaja cilije jajovoda, čijim se pokretima jajašce kreće kroz jajovod. Taj proces se odvija početkom ovog tjedna, po prilici 14. dana od početka menstruacije ukoliko menstrualni ciklus traje 28 dana.

Tijekom sljedećih 12 do 24 sata doći će do oplodnje jajne stanice - jedan od 200 do 300 milijuna spermija ubačenih ejakulatom u vaginu dospjeti će do jajovoda i oploditi jajnu stanicu. 

Uporedo s ulaskom prvog spermija u jajnu stanicu, počinju kemijski procesi koji ne dopuštaju ulazak niti jednom drugom spermiju u jajnu stanicu. Tijelo i rep spermija koji je ušao u jajnu stanicu se rastapaju, a njegova jezgra koja sadrži genetički materijal bubri i stapa se s jezgrom jajne stanice i čine zigotu.
 

Buduća majka

Kraj drugog i početak trećeg tjedna menstruacijskog ciklusa je vrijeme ovulacije i oplodnje, vrijeme kada će se u jednom od vaših jajovoda susresti jedan od milijuna spermija vašega partnera i vaša jajna stanica.

Premda se radi o vrlo ranom stadiju trudnoće, moguće je da tijekom ovog tjedna osjetite neke simptome. Kako se u trudnoći povećava protok krvi kroz dojke dojke, možete osjetiti peckanje ili trnjenje u njima, dok bradavice dojki postaju osobito osjetljive.

Drugi vrlo rani znak je promjena boje vulve / vanjskog spolovila. Uobičajeno su vulva i vagina svijetle ružičaste boje, a tijekom trudnoće postaje tamnije obojeni. Tomu je razlog povećani protok krvi kroz ove organe. Pored toga, možete primijetiti povećanu količinu vaginalnog iscjetka. To je obično bez većeg značenja i ne zahtijeva posebnu obradu.

Koncem ovog tjedna neke žene primijete vrlo oskudno krvarenje / sukrvicu ili spoting, koji nastaju uslijed implantacije zigote u materničnu sluznicu koja nastupa oko 20.-21. dana ciklusa.
 

Vaša beba

Zigota, oplođena jajna stanica će plutajući u tekućini jajovoda prvih nekoliko sati potpuno mirovati, a potom će krenuti njena nevjerojatna dioba, prvo u dvije stanice, potom u četiri, da bi u maternicu dospjela pet do sedam dana nakon oplodnje u stadiju od 30-tak stanica.

Nakupina stanica se sada zove morula, od latinskog naziva za murvu ili dud, na koji nalikuje.
Spol vašeg djeteta određuju dva od 46 kromosoma - spolni kromosomi odnosno gonosomi. Spermij i jajna stanica nose svaki po jedan gonosom.

Jajna stanica ima X kromosom, a spermij može imati X ili Y kromosom. Ako je jajnu stanicu oplodio X kromosom, dobiti ćete djevojčicu, i ako spermij sadrži Y kromosom, imati ćete dječaka. Spol vašega djeteta dakle u potpuno ovisi o spermiju koji je oplodio jajnu stanicu.

Spermiji koji nose X kromosom veći su i sporiji, te duže žive od spermija s Y kromosomom. Otuda je rašireno mišljenje da treba često voditi ljubav nekoliko dana prije ovulacije da biste dobili žensko dijete, a ukoliko želite dječaka ljubav bi trebalo voditi za vrijeme ili odmah nakon ovulacije, ali ne previše često.
 

Savjet

Mogućnost začeća povećati ćete vođenjem ljubavi (...najmanje) svaki drugi dan počevši od kraja prethodnog i tijekom ovog tjedna ciklusa. Povećanje tjelesne temperature za najmanje 0.6 °C tijekom ovog tjedna upućuje na ovulaciju.

Ukoliko do sada niste započeli uzimati folnu kiselinu, ovo je krajnje vrijeme da se započne koristiti neki od pripravaka ovog vitamina. Folna kiselina pruža zaštitu embriju od pojave defekata neuralne cijevi od kojih je najpoznatija spina bifida. Koji od brojnih preparata uzimati? Nažalost, ne postoje medicinska istraživanja u kojima su se uspoređivali pojedinačni pripravci, tako da ne postoji jedinstvena preporuka. Preporučena doza je 400-800 mcg dnevno u niskorizičnim i 5 mg dnevno u visokorizičnim trudnoćama. Ovaj rizik se prije svega odnosi na oštećenja neuralne cijevi u prijašnjim trudnoćama, ali i dijabetes melitus ili prekomjernu težinu kada je indeks tjelesne mase / body mass index iznad 30.

 

Embriologija

Humani prenatalni razvitak se dijeli na embionalno i fetalno razdoblje. Embrionalno razdoblje počinje s oplodnjom i završava osam tjedana kasnije. Prema različitim vanjskim i unutarnjim kriterijima, embrionalno razdoblje od osam tjedana (56 dana) se dijeli u 23 Carnegie stadija. Podjelu embrionalnog razvitka u stadije je uveo Franklin Mall 1914. godine u Carnegie institutu, Washington, a modificirao ju George Streeter, definirajući 23 stadija. Shemu su kompletirali O'Rahilly i Müller 1987. godine, koji govore o embrionalnim stadijima ili Carnegie stadijima.

Prvih sedam dana embrionalnog razvitka (treći tjedan trudnoće) obuhvaća stadij oplodnje / Carnegie stadij 1, diobe stanica do stadija morule / Carnegie stadij 2, stvaranje blastociste / Carnegie stadij 3 i prihvaćanje blastociste na endometrij / Carnegie stadij 4. Oplodnja, koja uključuje kontakt spermatozoida i zone pelucide, penetraciju kroz zonu pelucidu i ooplazmu, otpadanje repa i bubrenje glave spermatozoida i izbacivanje skundarnog polarnog tjelešca, je proces koji se odvija u jajovodu. Nakon oplodnje se formiraju dva pronukleusa - muški i ženski pronukleus i počinje prva mitotička dioba zigote.

Nakon završenog petog i u početku šestog mitotičkog ciklusa blastomere stječu sposobnost stvaranja tekućine, koja se nakuplja između stanica razdvajajući ih u "unutrašnju masu stanica" iz koje nastaje embrioblast i šupljinu ispunjenu ovom tekućinom, karakterističnu za stadij blastociste.

 

dr. Vesna Harni